Danas ćemo spomenuti neke od vjerovanja y religije najpopularniji na planeti, a mi ćemo napraviti detaljno poređenje između dva najutjecajnija: Budizam y el Judaizam. Obe imaju hiljadama godina istoriju i imaju sledbenike širom sveta, iako na izrazito različite načine.
Uvod u budizam
El Budizam, smatra se jednom od najvažnijih religija u Azija, osnovan je iz učenja Siddharte Gautame (Bude), otprilike u 600. vijeku prije nove ere. Sa oko XNUMX miliona sljedbenika širom svijeta, budizam je opstao tokom vremena, kao četvrta najveća religija u svijetu.
Iako budizam ima svoje korijene u Aziji, njegov utjecaj se proširio širom Amerike, Evrope i Okeanije. Budizam se fokusira na nuđenje duhovno rešenje za ljudsku patnju, pružajući put ka prosvjetljenju i oslobađanju od ciklusa rađanja, smrti i ponovnog rađanja.
Osnovni principi budizma
Budizam se zasniva na nekoliko ključnih principa, poznatih kao dharma, koji vodi praktičare ka prosvjetljenju:
- Četiri plemenite istine: Prvi uči da je život pun patnje (dukka), drugi objašnjava da su porijeklo patnje želja i vezanost, treći potvrđuje da je moguće prekinuti patnju, a četvrti pokazuje Osmostruki put kao način da se to postigne.
- karma: Zakon uzroka i posledice, koji smatra da pojedinačne akcije utiču na ponovno rođenje i određuju buduću patnju ili sreću.
- Anattā: Vjerovanje u nepostojanje duše ili trajnog ja. Ovaj koncept odbacuje ideju vječnog i nepromjenjivog identiteta.
- nirvana: Krajnji cilj budizma je postizanje nirvane, stanja mira i oslobođenja u kojem prestaje ciklus ponovnog rađanja.
Različiti oblici budizma
Budizam ima nekoliko važnih grana, sa razlikama u njihovom tumačenju i praksi:
- Theravada: Ova grana koja dominira u jugoistočnoj Aziji stavlja poseban naglasak na monaška učenja i meditaciju kao način za postizanje nirvane.
- mahayana: Rasprostranjen uglavnom u istočnoj Aziji, zagovara univerzalno saosećanje i prosvetljenje svih bića.
- Vajrayana: Prakticiran u Tibetu i Mongoliji, ovaj oblik uključuje jedinstvene rituale i mantre, i često se smatra produžetkom Mahayane.
Judaizam: najstarija monoteistička religija
Sa druge strane, Judaizam je najstarija monoteistička religija i majka religija kao što su kršćanstvo i islam. Ova religija datira hiljadama godina unazad i zasniva se na vjerovanju u a jedini bog, poznat kao Jahve.
Jevreji veruju da je Bog uspostavio savez sa Abrahamom i njegovim potomcima, i da je obećana zemlja za njih sveto mesto. S nizom rituala, običaja i zakona, judaizam se ističe po tome što je ostao netaknut kroz vijekove, uprkos dijaspori i višestrukim progonima koje je jevrejski narod pretrpio. Ova religija ima oko 14-18 miliona sljedbenika širom svijeta, posebno u Izraelu i Sjedinjenim Državama.
Vjerovanja i sveti tekstovi u judaizmu
El Tanach je skup svetih tekstova judaizma, sastavljen od Tora (pet Mojsijevih knjiga), the Nevi'im (knjige proroka) i ketuvim (drugi spisi). Unutar ovih stihova nalaze se ključne vrijednosti kao što su:
- monoteizam: Vjerovanje u jednog Boga.
- pakt: Poseban odnos između Boga i njegovog izabranog naroda, jevrejskog naroda.
- Mitzvot: Zapovijedi koje upravljaju moralom i svakodnevnim postupcima, uključujući zakone o ishrani, subotu i kodekse ponašanja.
- Mesija: Obećani spasitelj koji će obnoviti Kraljevstvo Izrael.
Razne jevrejske struje
Judaizam ima nekoliko struja u svojoj praksi, koje odražavaju različita tumačenja zakona i tradicija:
- pravoslavni: Strogo se pridržava Mojsijevog zakona i talmudskih tradicija.
- konzervativac: Zadržava tradicionalni pristup, ali sa modernim prilagodbama i fleksibilnošću u određenim aspektima.
- reformista: Liberalniji i otvoreniji za reinterpretaciju tradicija, prilagođavajući se modernom svijetu.
- Sekularni Jevreji: Žive kulturne tradicije judaizma, ali ne slijede striktno vjerska uvjerenja.
Poređenje budizma i judaizma
Budizam i judaizam, uprkos svojim očiglednim razlikama, također dijele određene sličnosti, posebno kada je riječ o moralnom i etičkom pristupu. Dok se budizam fokusira na patnje i ličnog oslobođenja, Judaizam daje prioritet odnosu pojedinca s Bogom i striktno slijedi njegove zapovijesti.
Jedna od najistaknutijih tačaka je taj budizam nema boga i zasniva se na Budinom učenju tako da svaki praktikant pojedinačno postiže prosvjetljenje. Nasuprot tome, judaizam je striktno monoteistički i gleda na interakciju s Bogom kao centralno za ljudsko postojanje.
Obe religije, međutim, promovišu jaki etički i moralni kodeksi da usmjeravaju živote svojih sljedbenika i naglašavaju važnost suosjećanja, poštovanja i pomoći drugima.
Predstavljanje patnje
U budizmu, koncept patnje (dukka) je centralni. Buda uči da sve postojanje uključuje patnju i da se samo njenim prevazilaženjem može postići pravi mir. Da bi to učinio, praktičar mora slijediti Osmostruki put, koji će osigurati potrebne korake za prevazilaženje želje i vezanosti, glavnih uzroka patnje.
S druge strane, judaizam gleda na patnju u kontekstu božanskih iskušenja ili kao rezultat ljudskih djela. Vjera u Boga je neophodna za izdržavanje bola i patnje, a smatra se da se sve događa po njegovoj volji za višu svrhu.
Pogled na život nakon smrti
Budizam promoviše vjerovanje u preporod i ciklus Samsare. Međutim, cilj budista je da prevaziđe ovaj ciklus i dođe do nirvane, stanja mira i oslobođenja od reinkarnacija.
U međuvremenu, judaizam je mnogo suzdržaniji prema životu nakon smrti, i iako govori o vaskrsenju mrtvih i budućem svijetu, njegov fokus je na sadašnjem životu i ispunjavanju božanskih propisa.
I judaizam i budizam nude jedinstvene perspektive života, patnje i morala. Iako se razlikuju na mnogo načina, oba sistema vjerovanja nastoje pružiti smjernice za život sa svrhom i suosjećanjem. Njihovi pristupi patnji, svrsi života i postojanju vrhovnog bića predstavljaju fundamentalne filozofske razlike koje se ipak percipiraju kao komplementarne u drugim univerzalnijim aspektima, kao što je važnost etičke odgovornosti prema drugima.