Ako postoji kultura koja se istakla u Sjevernoj i Centralnoj Americi, to je bila Majevska civilizacija, koji se nalazio uglavnom u Meksiku. Kultura Maja je imala blisku vezu sa religijom i proučavanjem univerzuma, što je dovelo do polja koje danas poznajemo kao astronomija maja.
Nekoliko hiljada godina prije Krista, Maje su već savladale napredne tehnike astronomskog posmatranja i identifikacije nebeskih tijela i kosmičkih pojava. Na primjer, priča kaže da je 15. februara 3379. godine pr. Maje su identifikovale i proučavale pomračenje. Dokaz za ovo znanje su natpisi pronađeni u njihovim hramovima i piramidama.
Kalendar Maja
Jedan od najfascinantnijih aspekata astronomskog napretka Maja je čuveni Majanski kalendar. Ovaj kalendar je dizajniran hiljadama godina prije Krista, a njegov konačni datum je bio Decembar 21 2012-a, što je izazvalo mnoge spekulacije o kraju svijeta ili dolasku nove ere. Međutim, kalendar se sastojao od 365 dana raspoređenih u 18 mjeseci od po 20 dana, s dodatnim mjesecom od 5 dana na kraju godine, poznatim kao dani "Wayeb", koji su se smatrali lošim predznakom.
El Haab y el Tzolk'in To su dva glavna kalendarska sistema Maja. Haab, od 365 dana, bio je povezan sa poljoprivrednim ciklusima, dok je Tzolk'in, od 260 dana, bio vezan za ceremonijalne radnje i imao je vrlo važnu astronomsku i ritualnu funkciju. Zajedno su formirali Kalendarski kotač, koji je generirao cikluse od 52 godine, nakon čega su se kalendari ponovo uskladili. Ovaj ciklus se smatrao izuzetno važnim za Maje, koji su vjerovali da je sudbina njihove civilizacije povezana sa zvijezdama.
Astronomija i hramovi Maja
Majanski hramovi ne samo da su imali vjersku upotrebu, već su bili usklađeni s važnim astronomskim događajima. The Chichén Itzá Koračna piramida To je jedan od najistaknutijih primjera tog sklada između arhitekture i astronomije. Ovaj hram, posvećen bogu Kukulcanu, poravnat je tako da tokom proljetne i jesenje ravnodnevnice, sjena koju baca sunce stvara sliku zmije koja se spušta stepenicama hrama, simbolično predstavljajući Kukulcán.
Još jedna značajna karakteristika je da se posjetitelji prilikom uspona na piramidu tačno penju 365 koraka, što se poklapa sa brojem dana u solarnom kalendaru Maja. To pokazuje da su Maje dizajnirale svoje spomenike s velikom preciznošću, uzimajući u obzir kretanje nebeskih tijela.
Drugi važan primjer je Opservatorija El Caracol, također u Chichén Itza. Ovu zgradu su Maje koristile za posmatranje kretanja Venere i Sunca. Njena okrugla struktura je jedinstvena među hramovima Maja i bila je dizajnirana da se savršeno uskladi sa ekvinocijima i solsticijama. Kroz ovu opservatoriju, Maje su precizno zabilježile kretanje Venere, planete koja je igrala ključnu ulogu u njihovoj mitologiji i ritualima.
Venera i planetarni ciklusi
Venera je bila najvažnija planeta za Maje, a oni su uspeli da odrede njen sinodički ciklus sa impresivnom preciznošću. Znali su da je Veneri potrebno 584 dana da se vrati na isto mjesto na nebu, a to saznanje je zabilježeno u Dresdenski kodeks, jedan od rijetkih kodeksa Maja koji je preživio uništenje španjolskih konkvistadora. U ovom kodeksu se posmatraju precizni proračuni položaja Venere i njihov odnos sa vremenima promena ili rata.
Osim Venere, Maje su proučavale i druge planete kao što su Mars, Jupiter i Saturn. Njihovo znanje proširilo se daleko iznad onoga što bismo mogli očekivati od drevne civilizacije. Uspjeli su precizno izračunati planetarne cikluse i iskoristili ih za predviđanja kako zemaljskih tako i nebeskih događaja.
Pomračenja u kulturi Maja
Maje su takođe imale impresivnu kontrolu nad ciklusima pomračenja, kako sunčevih tako i lunarnih. Svojim znanjem su predvidjeli ove događaje s velikom preciznošću, bilježeći ih u stelama i kodeksima. Vjerovali su da su pomračenja događaji od velike kosmičke važnosti i tumačili su ih kao borbu između solarnih i lunarnih božanstava. Tokom pomračenja, Maje su izvodile rituale da umire bogove i izbjegnu nesreće.
Maje i kosmologija
Majanska astronomija nije bila samo hobi, već je bila duboko isprepletena s njihovom kosmologijom i religijom. Maje su vjerovale da su nebeska tijela božanstva koja direktno utječu na život na Zemlji. The mliječni putNa primjer, bio je poznat kao Wakah Chan, i bio je povezan sa Xibalba, podzemlje. Prema njihovoj mitologiji, bogovi su putovali nebom i upravljali sudbinama smrtnika sa njihovog trona u kosmosu.
Majanski svećenici, jedina grupa koja je imala pristup ovom astronomskom znanju, koristila je ova zapažanja da predvidi događaje kao što su sezone žetve, ratovi i vjerski festivali, čime su konsolidirali svoju moć i kontrolu nad društvom.
Znanje koje traje
Veliki dio astronomskog znanja Maja izgubljen je nakon dolaska španskih konkvistadora, koji su uništili mnoge njihove kodekse i spomenike. međutim, Ostale ruševine i nekoliko sačuvanih kodeksa ostaju neprocjenjivi izvori informacija za zainteresirane arheologe i astronome. u naslijeđu ove fascinantne civilizacije. Znanje Maja o kretanju zvijezda nas i dalje iznenađuje i svjedoči o njihovoj dubokoj povezanosti sa kosmosom.
Svojim pažljivim zapažanjima i primjenom svojih otkrića u svakodnevnom i vjerskom životu, Maje su uspjele savladati astronomiju do nivoa koji i danas ostaje impresivan. Danas naučnici iz cijelog svijeta nastavljaju da otkrivaju više o svojoj civilizaciji i njenom neverovatnom naslijeđu.