U minhenskoj univerzitetskoj biblioteci otkriven je dokument od velike istorijske vrijednosti. Radi se o prva karta svijeta u kojoj se Amerika pojavljuje s tim imenom, koju je izradio njemački kartograf Martin Waldseemuller (1470-1522), ključna ličnost u istoriji kartografije.
Ova kopija mapa svijeta Waldseemüller, od kojih su do datuma otkrića bila poznata samo četiri primjerka, ostala je skrivena u biblioteci više od jednog stoljeća, uvezana između dvije geometrijske gravure iz 19. stoljeća. Šef bibliotečkog odjela za starinske knjige, Sven Kuttner, podvukao je važnost pronalaska, nazvavši ga jednim od najvažnijih otkrića u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata.
Martin Waldseemüller i njegova kartografska ostavština
Martin Waldseemuller Rođen je u malom gradu u Švarcvaldu 1470. godine i školovao se u matematici i kartografiji. Zapamćen je po tome što je 1507. godine objavio kartu pod naslovom Universalis Cosmographia, revolucionarni dokument za prvi koji je Novom svijetu dao ime 'Amerika'. Ova činjenica je priznanje italijanskom moreplovcu Americo vespucio, koga je Waldseemüller smatrao otkrićem kontinenta zbog svojih opisa koji su Ameriku identificirali kao kopnenu masu različitu od Azije.
Waldseemüllerova karta svijeta sastavljena je u Vosagens Gymnasium Saint-Dié, Francuska, a štampan je drvorezom na dvanaest listova koji su, kada su se sklopili, formirali kartu dimenzija 1290 x 2320 mm. Mapa je bila široko rasprostranjena u Evropi, a zahvaljujući svojoj preciznosti i jasnoći, smatrana je remek-djelom svog vremena.
Prva mapa koja imenuje Ameriku
El karta Waldseemullera To nije bilo samo inovativno za imenovanje Amerike, već i za odraz, sa zadivljujućom tačnošću, obala Novog svijeta. U vrijeme kada su kontinenti još uvijek bili uglavnom neistraženi, Waldseemüller se oslanjao na postojeće morske karte i opise istraživača kao što je Vespucci da bi ocrtao obale Južne Amerike, Kariba i jugoistočnih Sjedinjenih Država.
Na karti se Amerika pojavljuje kao nezavisni kontinent, odvojen od Azije, što predstavlja raskid s tradicionalnim stavom da su zemlje koje je otkrio Kristofor Kolumbo dio Azije. Ovo je, ukratko, bio prvi korak ka prihvatanju Novog sveta kao sopstvenog kontinenta.
Istorijsko otkriće u Minhenu
Otkriće od mapa svijeta Waldseemüller u Minhenskoj univerzitetskoj biblioteci 2012. godine šef biblioteke je nazvao prekretnicom, Klaus-Rainer Brintzinger, koji su izjavili da nisu očekivali da će u zbirci pronaći dokument takve važnosti. Prema istraživanjima, karta je slučajno uvezana među druge geometrijske dokumente u 19. vijeku, što joj je omogućilo da godinama prođe nezapaženo.
Ova kopija karte je manja od ostalih poznatih verzija, ali ima karakteristične segmente koji su joj omogućili da se koristi kao trodimenzionalna planisfera. Kako Brintzinger objašnjava, ovo otkriće ne samo da proširuje znanje o Waldseemüllerovom radu, već pruža i ključne informacije o distribuciji i korištenju karata u renesansi.
Blago vredno milione
Vrijednost ove karte nije samo u njenoj starosti, već iu njenoj oskudnosti. Kako su stručnjaci naveli prilikom otkrića, poznato je samo pet primjera ove vrste. Od kojih je jedna kuća bila na aukciji Kristi 2005. godine po cijeni većoj od 800.000 eura (oko milion dolara).
Ova visoka vrijednost nije samo zbog rijetkosti dokumenta, već i zbog istorijske važnosti djela, koje predstavlja prvi trenutak kada je novootkrivena Amerika predstavljena kao poseban kontinent. Stručnjaci procjenjuju da bi mapa otkrivena u Minhenu, ako bude stavljena na aukciju, mogla dostići vrijednost veću od 1.2 miliona eura.
Globalni uticaj otkrića
Uprkos tome što je stoljećima prošlo nezapaženo, otkriće mape svijeta u Minhenu imalo je značajan utjecaj na međunarodnu istorijsku zajednicu. Mnogi ga smatraju 'izvodom iz matične knjige rođenih Amerike', a njegovo otkriće je oživjelo interesovanje za rana istraživanja i način na koji su Evropljani doživljavali svijet u ranim godinama 16. stoljeća.
Ovo izvanredno otkriće takođe potvrđuje važnost renesansna kartografija u razvoju globalnog geografskog znanja. Zahvaljujući dokumentima kao što je Waldseemüllerova mapa svijeta, znamo kako su Evropljani počeli shvaćati pravu veličinu i oblik kontinenata, omogućavajući precizniju navigaciju i razvoj međukontinentalne trgovine.
Naslijeđe Martina Waldseemüllera
Tokom stoljeća, naslijeđe Martina Waldseemüllera ostalo je kao referenca u historiji kartografije. Iako se raspravljalo o tome da li je bilo ispravno pripisati otkriće Amerike Vespucciju, istina je da su Waldseemüllerova preciznost i vizija promijenili način na koji je svijet gledao na Novi svijet. Godinama nakon njegove smrti, 1516., objavio je novu kartu u kojoj je ispravio ime Amerike, priznajući doprinose Kristofora Kolumba.
Utjecaj njegovih karata bio je takav da, iako je poznato samo pet kopija njegovih prvih mapa svijeta, njihov utjecaj i dalje traje u modernim mapama. Danas postoji nekoliko institucija, uključujući i Kongresna biblioteka Sjedinjenih Država I to Bavarska nacionalna biblioteka, sačuvati kopije Waldseemüllerove karte svijeta kao svjedočanstvo o njenoj važnosti u globalnoj historiji.
Ovo otkriće u Minhenskoj biblioteci uspjelo je učvrstiti lik Waldseemüllera ne samo kao kartografa, već i kao ključne figure u razumijevanju prvih istraživanja Novog svijeta.
Otkriće mape svijeta u Minhenu bila je sreća koja nam je omogućila da povratimo neprocjenjivi dio povijesti kartografije. Njegovim otkrićem, ne samo da je istorijskom istraživanju dat novi zamah, već je obnovljen ključni dio u povijesti čovječanstva.