Nema sumnje da je mezopotamska civilizacija doprinijela globalnoj kulturi na jedinstven način. Značaj višestrukog doprinosa ovog naprednog društva bio je ključan u razvoju mnogih oblasti ljudskog znanja. Stoga ćemo u nastavku pregledati sve najvažnije doprinose naroda Mesopotamije.
Mezopotamska civilizacija
Mesopotamija, što na grčkom znači Između rijeka, jasno je naveo svoju geografsku lokaciju između rijeka Tigris i Eufrat, koja se nalazi na području današnjeg Iraka i sjeveroistočne Sirije. Ovo obilje vode omogućilo je ovoj regiji da postane jedan od prvih epicentra ljudske civilizacije.
Sa istorijom dugom više od 6000 godina, mezopotamska civilizacija je bila rodno mjesto brojnih kultura, uključujući Sumerane, Akađane, Babilonce i Asirce, od kojih su svi ostavili neizbrisiv trag u ljudskoj istoriji. U Mesopotamiji su se razvili gradovi, hramovi i pravni sistemi koji su definisali temelje budućih društava.
Region je bio podeljen na nekoliko oblasti sa različitim uticajima. Među najistaknutijim su bili Asirija na sjeveru i Babilon na jugu. Babilon je zauzvrat uključio regije Sumeriju i Akadiju. Svaka od ovih civilizacija doprinijela je značajnom napretku, od pisanja do astronomije, uključujući stvaranje prvih zakona.
Mezopotamska kultura
Kulturno bogatstvo Mesopotamije bilo je impresivno. Kombinacija religioznih, društvenih i tehnoloških elemenata omogućila je ovoj civilizaciji da stvori čvrst temelj koji će uticati na razvoj drugih kultura. U nastavku ćemo detaljnije istražiti neke od ovih doprinosa.
Pisanje
Jedan od najpriznatijih doprinosa Sumeraca je pronalazak klinastog pisma oko 3500. godine prije nove ere. Pisanje je počelo kao sistem piktograma za bilježenje komercijalnih transakcija, ali se brzo transformiralo u sredstvo za bilježenje istorije, religije i kulture. The klinasto pismo bio je od suštinskog značaja za stvaranje epskih pesama kao npr Ep o Gilgamešu, jedan od najstarijih književnih tekstova čovečanstva.
Ovo nasljeđe pisanja utjecalo je na druge sisteme pisanja koji će se kasnije razviti, poput grčkog i latinskog pisma, postavljajući temelje za evoluciju pisane komunikacije širom svijeta.
Kalendar
Mesopotamski kalendar je još jedan od ključnih napredaka u oblasti astronomije. Na osnovu mjesečevih faza, mjeseci su podijeljeni u intervale od 30 dana, sa ukupno 12 mjeseci, što je rezultiralo godinom od 360 dana. Iako nije potpuno tačan, ovaj kalendar je omogućio ranim mesopotamskim astronomima da precizno predvide prirodne događaje kao što su pomračenja, kao i da organizuju useve i festivale.
Ovaj kalendar je bio preteča mnogih drugih kalendara koji se koriste širom svijeta, uključujući babilonski i egipatski kalendar.
La Moneda
Ekonomski sistem Mesopotamije je takođe bio inovativan. Prije pojave valute, barter je bio dominantan sistem. Međutim, kako je društvo postajalo složenije i komercijalne aktivnosti širile, pojavila se potreba za efikasnijim sredstvom razmjene. Tako su se plemeniti metali poput zlata i srebra počeli koristiti za mjerenje vrijednosti robe, a kasnije je uvedena i valuta.
Ovaj napredak je olakšao komercijalne transakcije i omogućio dalji razvoj velike trgovine unutar regiona, pa čak i sa drugim susjednim civilizacijama.
Točak i plug
Vjerojatno najznakovitiji tehnološki napredak Mesopotamije bio je pronalazak točka oko 3500. godine prije Krista. Prvobitno korišten u grnčarstvu, točak je kasnije korišten u kočijama koje su vukle životinje, revolucionirajući transport i olakšavajući trgovinu.
Točku je pridodat razvoj pluga, što je omogućilo da se poljoprivreda poboljša u plodnim regijama Mesopotamije. Ovaj rani plug, koji su vukli volovi, omogućio je poljoprivrednicima da oru velike površine zemlje, povećavajući poljoprivrednu proizvodnju i mogućnost izdržavanja velikog broja stanovnika.
Seksagezimalni sistem
Mezopotamci su takođe dali svetu seksagezimalni sistem, koji se zasniva na broju 60. Ovaj sistem je bio fundamentalan za razvoj matematike i još uvek se koristi za merenje vremena (60 sekundi u minuti, 60 minuta u jednom vremenu) i uglova (360 stepeni u krugu).
Hamurabijev kod
Jedna od prvih i najpotpunijih kompilacija zakona bila je Hamurabijev kod. Proglašen od babilonskog kralja Hamurabija oko 1754. godine prije Krista, ovaj zakonik je uključivao 282 zakona koji pokrivaju sve aspekte svakodnevnog života, uključujući trgovinu, imovinu i brak. Hamurabijev kodeks poznat je po principu „oko za oko, zub za zub“.
Ovaj skup zakona označio je prekretnicu u istoriji prava i postavio temelje za budući razvoj zakonodavstva drugih kultura.
Astrologija i astronomija
Mezopotamci su stavili veliki naglasak na posmatranje zvijezda. Znali su da kretanje planeta i zvijezda utječe na prirodne cikluse i koristili su ova zapažanja za predviđanje budućnosti i planiranje poljoprivrednih aktivnosti. Astrologija i astronomija su bile duboko povezane, i iako se danas smatraju različitim naukama, u antičko doba nije bilo jasnih razlika. To im je omogućilo da naprave precizne kalendare i predvide događaje poput pomračenja Mjeseca i Sunca.
Arhitektura i Zigurat
Fascinantan aspekt mesopotamske kulture bila je arhitektura. Mesopotamci su gradili od opeke od blata i razvili velike strukture poznate kao zigurati, koji su bili verski hramovi u obliku piramide sa nekoliko nivoa. Ovi hramovi su bili posvećeni bogovima i služili su kao administrativni i vjerski centri.
Zigurati nisu bili samo vizuelno impresivne građevine, već su takođe simbolizovali vezu između bogova i ljudi. Jedan od najpoznatijih zigurata je onaj u Uru, posvećen mjesecu, koji i danas djelomično stoji.
Navodnjavanje i poljoprivreda
Smještena između dvije rijeke, Mesopotamija se u velikoj mjeri oslanjala na poljoprivredu. Mezopotamci su izgradili sofisticirane sisteme za navodnjavanje koji su im omogućili da u potpunosti iskoriste vode Tigra i Eufrata. Ovi sistemi su uključivali kanale, brane i rezervoare koji su kontrolirali dolazak vode za usjeve.
Zahvaljujući ovom napretku, poljoprivreda je postala osnova mezopotamske ekonomije i omogućila ovoj civilizaciji da napreduje nekoliko milenijuma.
Ovo mezopotamsko naslijeđe tehnološkog i kulturnog napretka postavilo je temelje za mnoga kasnija društva. Bez Mesopotamije, napredak u oblastima kao što su pisanje, zakonodavstvo, poljoprivreda i astronomija bi krenuo drugim putem ili bi bio odložen vekovima. Relevantnost Mesopotamije u ljudskoj istoriji je neupitna i njen uticaj nastavlja da odjekuje u modernom društvu.