Svi ekscesi su veoma štetni po zdravlje, čak i ako pijemo više vode nego što naše tijelo može apsorbirati, ne samo da možemo biti sigurni da ćemo vrlo često ići u toalet, već ćemo osjećati i veoma intenzivne bolove u stomaku. Ako ovo uradimo jednom, ništa se neće desiti, ali Ako to shvatimo kao naviku, naše zdravlje će oslabiti, baš kao što se dešava sa konzumacijom droga.
U ovom članku ćemo vidjeti efekti lijekova na tijelo i u ljudskom biću. The droge, kao što dobro znate, su supstance koje imaju narkotičko dejstvo, neki stimulansi, a drugi depresivi. Ako želite da saznate kakve su posledice droge, došli ste na pravo mesto. Prije svega, moramo napomenuti da ove narkotičke supstance, kada se konzumiraju, modificiraju mnoge normalne funkcije organizma, što znači da stvaraju ovisnost, sa svime što to podrazumijeva.
Važno je to napomenuti Učinci lijekova na tijelo nisu uvijek isti, a mijenjaju se ovisno o vrsti droge i prema samoj osobi. Dakle, the efekti marihuane Oni nisu isti kao oni kod kokaina, amfetamina ili ekstazija. U ovom specijalu ćemo spomenuti najzapaženije efekte konzumiranja droga, odnosno one koji se najviše vide.
Efekti na mozak
Jedan od organa koji su najviše pogođeni upotrebom droga je mozak. Ovo je najdelikatniji i najsloženiji organ ljudskog bića, zbog čega je prvi pogođen. Droge ometaju komunikacijski sistem neurona, sprečavajući ih da pravilno prenose informacije. Neke droge, kao što su marihuana ili heroin, aktiviraju ove neurone jer njihova hemijska struktura oponaša strukturu prirodnog neurotransmitera.
Osim toga, većina lijekova utiče na sistem nagrađivanja mozga, preplavljujući dopaminski krug. Ovo proizvodi pretjeranu stimulaciju koja osobu dovodi do osjećaja zadovoljstva i euforije, što je potiče da konzumira više puta kako bi se ponovo osjećala "dobro". Zatim, kada lijek nestane, nivoi dopamina opadaju, što može uzrokovati osjećaj nelagode.
U produženim ili prekomjernim slučajevima, ovo može dovesti do psihičke neravnoteže različite težine, kao što su depresija, epizode euforije, napadi panike, privremena amnezija, pa čak i poremećaji ličnosti. Oštećenje određenih područja mozga može biti trajno.
Na primjer, dugotrajna upotreba droga kao što je kokain može uzrokovati oštećenje prefrontalni korteks, utiču na kontrolu impulsa i donošenje odluka, dok druge supstance kao što su halucinogeni mogu dovesti do ozbiljnih psihijatrijskih poremećaja.
Dugotrajni pregledi omogućavaju doktorima da utvrde ozbiljnost oštećenja. Ova oštećenja ne samo da utiču na rasuđivanje, već mogu značajno promijeniti našu sposobnost upravljanja emocijama i doživljaja zadovoljstva, što je nešto ključno u razvoju poremećaja mentalnog zdravlja.
Efekti na nervni sistem
Upotreba droga takođe ima snažan uticaj na centralni nervni sistem, a ovisno o vrsti konzumirane supstance, efekti se razlikuju.
- Halucinogeni (LSD, sintetičke droge): One iskrivljuju senzornu percepciju i mogu izazvati slike i osjećaje bez ikakvih vanjskih stimulansa.
- Psiholeptici (heroin, morfin): izazivaju opuštanje, analgeziju, pospanost i, u teškim slučajevima, mogu izazvati komu.
- Stimulansi (kokain, amfetamini, nikotin): Aktiviraju centralni nervni sistem, povećavajući energiju, pažnju i upravljanje nekim tjelesnim funkcijama.
Produžena ili nasilna upotreba bilo koje od ovih vrsta droga može imati kronične posljedice, kao što su oštećenje pamćenja, poteškoće u razumijevanju jezika i problemi u tumačenju i reagiranju na prostorne podražaje. Ovo pogoršanje može biti nepovratno.
Efekti na druge organe u tijelu
Osim nervnog sistema i mozga, lijekovi utiču na nekoliko drugih organa i sistema u ljudskom tijelu. Neki od ozbiljnijih efekata uključuju:
- Jetra: Alkohol i drugi lijekovi mogu uzrokovati preopterećenje jetre, što može dovesti do ciroze ili hepatitisa.
- Pluća: Pušene droge, kao što su marihuana i duvan, uzrokuju značajno oštećenje disajnih puteva, predisponirajući pušača na respiratorne infekcije, hronični bronhitis i rak pluća.
- Bubrezi: Kontinuirana upotreba lijekova može dovesti do zatajenja bubrega ili nemogućnosti bubrega da uklone toksine iz tijela.
Osim toga, dokumentirani su efekti vezani za kardiovaskularni sistem, a vrlo je uobičajeno da kronični korisnici pate od koronarnih problema, hipertenzije ili čak srčanog zastoja. Mogu se javiti i gastrointestinalni problemi, posebno kod onih koji se drogiraju putem injekcija ili opijata.
Utjecaj droga na mentalno i emocionalno zdravlje
Jedna od najrazornijih posljedica kontinuirane upotrebe droga je oštećenje mentalno zdravlje. Ovisno o tvari, mogu se pokrenuti različiti psihički poremećaji, kao što su:
- hronična depresija: Dugotrajna upotreba droga ima tendenciju da smanji sposobnost mozga da proizvodi serotonin, neurotransmiter neophodan za raspoloženje.
- Anksioznost: Posebno u vezi sa upotrebom stimulansa kao što su ekstazi i metamfetamini, korisnici mogu iskusiti visok nivo anksioznosti, pa čak i napade panike.
- Psihotični poremećaji: Mogu uključivati halucinacije, paranoične epizode i akutne psihoze u nekim produženim slučajevima.
Važno je zapamtiti da lijekovi stvaraju a psihološka zavisnost, što znači da, osim što mijenjaju emocionalno stanje korisnika, izuzetno otežavaju prestanak korištenja. Osoba razvija emocionalnu ovisnost o supstanci, što dodatno pogoršava njeno psihičko stanje.
Utjecaj na odluke i ponašanje
Zloupotreba droga ne utječe samo na fizičko i mentalno zdravlje osobe, već također utiče na vašu sposobnost donošenja odluka racionalno. U potrazi za podrškom svojoj ovisnosti, mnogi potrošači mogu pribjeći krivičnim djelima kako bi dobili novac, pa čak i ugrozili svoj i integritet drugih. Ova vrsta ponašanja je uobičajena kod ljudi čija je potrošnja dostigla vrlo visok nivo, gdje je donošenje odluka u potpunosti kontrolirano potrebom za konzumiranjem.
Može li se liječiti ovisnost o drogama?
Liječenje ovisnosti o drogama je moguće, ali zahtijeva naporan rad i trud. Prvi suštinski korak je da osoba mora prepoznajte da imate problem. Nakon prihvatanja, bit će potrebno potražiti stručnu pomoć u rehabilitacionim centrima, gdje ljudi mogu naučiti živjeti bez pribjegavanja štetnim supstancama.
Ovi programi obično uključuju psihološke terapije, grupne aktivnosti i medicinsko praćenje kako bi se osiguralo da se pacijenti drže podalje od droga dok uče alate za suočavanje sa situacijama u kojima bi se mogli ponoviti.
Važno je zapamtiti da ne postoji jedinstven pristup koji radi za sve. Svaka ovisnost mora se liječiti individualno i planom koji se prilagođava potrebama osobe, fizičkim i psihičkim.
Ne zaboravimo da je, iako je put dug i dubok, na kraju, uz adekvatnu podršku i snagu volje, moguće povratiti život i zdravlje izgubljeno tokom ovisnosti.