Književna istorija Perua ne bi bila ista bez figure Jose Maria Arguedas, koji se istakao kao jedno od najvažnijih imena u autohtoni narativ Latinske Amerike. Njegova sposobnost da razumije i odražava i autohtone i zapadne kulture u svojim djelima čini ga nezaobilaznom referencom u latinoameričkoj književnosti.
Arguedas je tokom svog života napisao ogromnu količinu dela, koja su iznosila više od 400 spisa, koji obuhvata romane, kratke priče, eseje i prevode.
Osim što je bio pisac i pjesnik, Arguedas je bio istaknuti profesor, antropolog i prevodilac. Njegovo duboko poznavanje domorodnih kultura Anda omogućilo mu je da se majstorski pozabavi tenzijama između domorodačkih tradicija i društvenih promjena koje nameće zapadna kultura. Autor Mario Vargas Llosa Čak mu je posvetio i knjigu, prepoznajući njegov ogroman uticaj na peruansku književnost.
Glavni romani Joséa Marije Arguedasa
José María Arguedas je tijekom svog života napisao nekoliko romana koji su među najvažnijim u domorodačkom narativu. Zatim ćemo istražiti njegova najreprezentativnija djela, koja su ostavila neizbrisivo nasljeđe Peruu i Latinskoj Americi.
- 'Yawar Fiesta' (1941.): Ovo je bio prvi Arguedasov roman, upisan u starosjedilačku struju. Objavljena 1941. godine, priča priču o a borba bikova u malom gradu u južnim planinama Perua. Roman pripovijeda o tenzijama između autohtonih tradicija i nametanja države iz Lime, koja pokušava zabraniti opasan spektakl borbe bikova. Zajednica ostaje čvrsta u svojoj odluci da sačuva svoje običaje, čineći 'Yawar Fiesta' reprezentacijom autohtonog otpora kulturnoj kolonizaciji.
- 'The Deep Rivers' (1958): Smatra se Arguedasovim remek-djelom, 'Los Ríos Profundos' pripovijeda o iskustvima Ernesta, tinejdžera koji putuje kroz Ande sa svojim ocem suočavajući se sa složenošću svijeta odraslih. Ova knjiga je opisana kao roman neoindigenista, koji se bavi tenzijama između autohtone i zapadne kulture iz nijansirane perspektive. Rijeke predstavljaju metaforu za peruansko naslijeđe, povezano i s tradicijom predaka i sa modernim promjenama.
- 'The Sixth' (1961.): Objavljen 1961. godine, ovaj roman je zasnovan na autorovim iskustvima u zatvoru 'El Sexto', gdje je bio zatočen zbog učešća u političkim demonstracijama. Rad odražava peruanski zatvorski sistem i ideološku podjelu unutar zatvora. Narativ kombinuje društvenu kritiku sa političkom analizom u dramatičnom zatvorskom kontekstu.
- 'Lisica iznad i lisica ispod' (1971. – posthumno): Njegov posljednji roman, objavljen nakon njegovog samoubistva. Rad je složen jer prožima autorove lične dnevnike sa fikcijom, odražavajući Arguedasova osećanja lične patnje tokom njegovog pisanja. Obrađuje teme kao što su industrijalizacija, modernost i autorov lični kolaps, koji mnogi smatraju njegovim oproštajem od života i književnosti.
Zbirka priča Joséa Marije Arguedasa
Arguedas je također ostavio značajno nasljeđe u pričama. Njegove kolekcije odražavaju njegova iskustva u andskim gradovima, obilježenim tenzijama između autohtonog svijeta i modernizacije.
- 'Voda' (1935.): Njegova prva zbirka kratkih priča, koja se bavi temama ugnjetavanja i socijalne borbe u ruralnoj andskoj zajednici. Centralna priča, 'Voda', naglašava teme zlostavljanja, nepravde i otpora urođenika.
- 'The Death of the Arango' (1955.): Priča nagrađena prvom nagradom na konkursu za latinoameričku kratku priču. Ovdje Arguedas priča priču o braći Arango, okrutnim likovima koji na kraju postaju žrtve društvenog odbacivanja, puni dubokog razmišljanja o ljudskoj prirodi.
- 'Agonija Rasu Ñitija' (1962.): Priča koja odražava posljednje trenutke jednog starijeg plesača, koji prenosi svoje kulturno naslijeđe novim generacijama prije smrti. To je prikaz duhovne veze između autohtone tradicije i plesa.
Poezija Joséa Marije Arguedasa
Iako je najpoznatiji po svojim romanima, José María Arguedas je pisao i poeziju, posebno na kečua. Ove pjesme odražavaju njegov duboki osjećaj pripadnosti autohtonoj andskoj kulturi.
- 'Našem ocu tvorcu Túpac Amaru': Poetska oda koja uzdiže lik domorodačkog vođe Túpaca Amarua, koji je predvodio pobunu protiv kolonijalnog ugnjetavanja, simbolizirajući borbu za slobodu urođenika.
- 'Oda avionu' (1966.): Razmišlja o kontrastu između modernosti i tradicije, analizirajući kako napredak utiče na andske zajednice. Mlaznjak je predstavljen kao simbol tehnološke modernizacije koja se probija u krajolik predaka.
- 'Uzvišenom narodu Vijetnama' (1969.): Pjesma koja pokazuje njegovu političku opredijeljenost, u kojoj izražava svoju solidarnost sa Vijetnamom tokom rata, upoređujući svoju borbu sa borbom peruanskih autohtonih naroda.
Studije i doprinosi peruanskom folkloru
Osim što je bio romanopisac i pjesnik, Arguedas je bio vodeći akademik u oblasti antropologije i peruanskog folklora. Njegove studije nisu bile ograničene na posmatranje, već na bilježenje i očuvanje kulturnih tradicija autohtonih naroda.
- 'Kechwa pjesma' (1938.): Esej koji uključuje prijevode autohtonih pjesama i pjesama prikupljenih tokom njegovih putovanja kroz Peru. To je temeljno djelo koje je pomoglo u prepoznavanju kulturnog bogatstva Quechua.
- 'Peruanski mitovi, legende i priče' (1947.): Kompilacija popularnih priča, naglašavajući mitove i legende andskih i peruanskih zajednica općenito, koje odražavaju njihovu ogromnu maštu i duhovnost.
- 'Evolucija autohtonih zajednica' (1957.): U ovom nagrađivanom antropološkom eseju, Arguedas je istraživao prilagođavanje i otpor autohtonih zajednica suočenim sa društvenim i ekonomskim promjenama u modernom Peruu.
Naslijeđe Joséa Marije Arguedasa ogleda se ne samo u njegovim romanima i pričama, već iu njegovom radu kao branitelja autohtone i andske kulture. Od njegovih studija o folkloru do njegove osjetljive kritike modernizacije, njegov rad predstavlja most između prošlosti i budućnosti Perua. Arguedas svojim pismima povezuje svoje čitaoce sa dubokim kulturnim korenima zemlje, istovremeno izražavajući tenzije koje doživljavaju autohtoni narodi u kontekstu globalizacije i modernizacije.