sve zvezde svemira ima zajedničko da su ogromne kuglice plina koje svijetle kad sagorijevaju gorivo, ali nisu sve jednako velike ili svijetle na isti način. Naše Sunce, na primjer, pripada G2 spektralnoj klasi i ono je što je poznato kao žuti patuljak, zvijezda srednje veličine koja ima život 10.000 milijardi godina.
Sunce: Opće karakteristike
Iako je naše Sunce srednje veličine u poređenju s drugim zvijezdama u svemiru, ono igra centralnu ulogu u našem Sunčevom sistemu. Sunce pokriva 99,86% mase Sunčevog sistema, što ga čini najmasivnijim objektom daleko. Ova vrsta zvijezde G2V Sjajniji je od 85% zvijezda u Mliječnom putu, od kojih su većina crveni patuljci. Iako se čini da je Sunce relativno stabilna zvijezda, ono prolazi kroz različite faze tokom svog života, od formiranja do konačne smrti kao bijelog patuljka.
Spektralna klasa G2 i životni ciklus Sunca
Sunce pripada spektralnoj klasi G2, što znači da je temperatura njegove površine oko 5,778 stepeni Kelvina. Zvijezde ove klase poznate su kao žuti patuljci, i imaju znatno dug vijek trajanja. Naše Sunce je, na primjer, već dostiglo polovicu svog života, otprilike 4.500 milijardi godina od svog formiranja.
Pred kraj svog života, las žuti patuljci, poput Sunca, nabubre, umnožavaju svoju veličinu i postaju crveni divovi. Stručnjaci vjeruju da će se Sunce proširiti na približno područje Sunčevog sistema gdje se nalazi Zemlja.
Na kraju, nakon što potroši gorivo, Sunce će se ponovo skupiti. U ovoj fazi, gas koji ostavljate za sobom će formirati prelep oblak oko vas poznat kao a planetarna maglica. Vremenom, i nakon milijardi godina, Sunce će prestati da sija i postati beli patuljak, koji će se na kraju ohladiti i postati crni patuljak.
Evolucija zvijezda i budućnost Sunca
Ova faza zvjezdane smrti uobičajena je kod mnogih zvijezda glavnog niza. Zvijezde poput Sunca, sa sličnim masama, evoluiraju na predvidljive načine. Na primjer, svjetlost koju emituje Sunce sastoji se od 40% vidljive svjetlosti i 50% infracrvene svjetlosti.
Sunce, koje ima masu približno 1.989 x 10^30 kilograma, nastaviće svoj proces nuklearne fuzije pretvarajući vodonik u helijum od strane drugih 5,000 milionima godina. Kada u jezgru ponestane vodonika, helijum će početi da se stapa u ugljenik, označavajući početak njegovog prelaska u crvenog diva.
Unutrašnja struktura Sunca
sunce je a ogromna plazma sfera izuzetno vruće. U unutrašnjosti se razlikuju tri glavna sloja: jezgro, zona zračenja i zona konvekcije. Jezgro je najtopliji dio i tu se dešavaju reakcije nuklearne fuzije koje stvaraju energiju. Rezultirajuća energija se prvo transportuje kroz zonu zračenja, a zatim kroz zonu konvekcije prije nego što konačno stigne do fotosfere, odakle se emituje u svemir u obliku vidljive svjetlosti.
Pored svoje unutrašnje strukture, Sunce ima i atmosferu koja uključuje hromosferu i koronu. Tokom potpunog pomračenja Sunca, korona je vidljiva kao svijetli bijeli oreol oko Sunca.
Proces nuklearne fuzije: Sunčev motor
Sunčeva energija se proizvodi nuklearnom fuzijom, procesom u kojem se jezgra vodika spajaju u helijum, oslobađajući veliku količinu energije. Ovaj proces se odvija po principu Einsteinova jednadžba, E=mc², koji pretvara vrlo malu količinu mase u značajnu količinu energije.
Ciklus fuzije vodonika u jezgru Sunca stvara ogromnu količinu energije, koja se na kraju oslobađa u obliku svjetlosti i topline. Ova fuzija takođe stvara čestice poznate kao neutrino, koji putuju kroz materiju a da se ne apsorbuju.
U završnoj fazi svog života, kada Suncu ponestane vodonika, ono će početi da spaja helijum u svom jezgru, što će ga dovesti do širenja i pretvaranja u crveni div. Na kraju, nakon transformacije u bijelog patuljka, ostat će samo mali ostatak nekadašnje slave.
Značaj Sunca za život na Zemlji
Sunce nije samo važno za Sunčev sistem u gravitacionom smislu, već je od suštinskog značaja za život na Zemlji. Biljke, posebno, ovise o sunčevoj svjetlosti kako bi izvršile fotosintezu, proces koji pretvara sunčevu energiju u hranu za većinu životnih oblika na Zemlji.
Pored toga, toplota koju generiše Sunce je ono što održava Zemljinu temperaturu u granicama pogodnim za život. Bez sunčeve energije, ciklus vode ne bi postojao, a Zemlja bi bila planeta negostoljubiva za život kakav poznajemo.
El solarni vjetar, sastavljen od naelektrisanih čestica koje emituje Sunce, igra važnu ulogu u formiranju fenomena kao što je severno svetlo. Osim toga, Sunce je odgovorno za utjecaj na svemirsko vrijeme, koje može poremetiti telekomunikacije i satelitske navigacijske sisteme na Zemlji.
Zanimljivosti o Suncu
- Suncu je potrebno 25 zemaljskih dana da završi rotaciju na ekvatoru, ali na polovima period rotacije je produžen na 36 dana.
- Sunce emituje svetlost i toplotu, ali u njegovoj atmosferi, poznatoj kao korona, temperature dostižu više od 2.000.000 ºC, što je mnogo više od njegove površine.
- Svjetlosti od Sunca potrebno je otprilike 8 minuta i 19 sekundi da stigne do Zemlje.
Uprkos svojim nevjerovatnim karakteristikama, Sunce je samo jedna zvijezda među milijardama u Mliječnom putu. Međutim, njegov značaj za život na Zemlji je neupitan, a njegova budućnost kao crvenog diva i bijelog patuljka bit će spektakularan kosmički događaj.