La etika To je izraz koji dolazi od grčkog 'ethos'. U početku je značilo 'mesto stanovanja'. Vremenom je njegovo značenje evoluiralo da bi označilo 'karakter' ili 'način postojanja'. Trenutno, etika je grana filozofije koja proučava principe koji usmjeravaju ljudsko ponašanje prema onome što je ispravno ili pogrešno, kako bi se promoviralo idealno društvo.
Etika nije samo apstraktna teorija, već duboko utječe na naše svakodnevne odluke, kako lične tako i profesionalne. Zapravo, utječe na svaki naš postupak, jer nas poziva da razmislimo o tome radimo li pravu stvar ili ne u svojim životima i profesijama.
Sa druge strane deontologija, čije etimološko porijeklo također dolazi iz grčkog ('deontos', što znači 'dužnost'), fokusira se na moralne obaveze. Konkretno, deontologija uspostavlja standarde koji definišu dužnosti i odgovornosti profesionalaca u obavljanju njihovih funkcija. Iako se često brkaju, etika i deontologija se uglavnom razlikuju po polju primjene i fokusu: dok je etika skup principa orijentiranih na dobro, deontologija je skup pravila koja se moraju poštovati na temelju dužnosti.
Definicija etike i njene karakteristike
Etika je, u svojoj suštini, normativna nauka koja proučava principe koji upravljaju ljudskim ponašanjem. Za razliku od morala, koji se odnosi na norme koje nameće društvo, etika se odnosi na unutrašnje principe koje svaki pojedinac uspostavlja da bi ispravno postupao. Ključni aspekt etike je da ona ne nameće vanjska pravila, već svaka osoba slobodno odlučuje šta je ispravno, a šta pogrešno.
Sa filozofske tačke gledišta, etiku su vekovima analizirali veliki mislioci. Zapravo, klasični autori kao npr Aristotel Oni tvrde da se dobro postiže ličnim razvojem i težnjom za srećom. Za Descartes, ljudsko biće je odgovorno za svoje postupke kroz upravljanje svojom voljom, a samo kroz ovladavanje emocijama kao što su ljubav, mržnja ili radost može težiti punom životu. Sokrat Takođe je naglasio važnost vrline, opisujući zlo kao posljedicu neznanja.
U modernosti, teorije o Frojdova psihoanaliza Oni su takođe uticali na etičke studije. Frojd je tvrdio da su mnoge naše etičke odluke pod uticajem ranih iskustava, poput onih u detinjstvu. Odnosno, proživljena iskustva mogu odrediti način na koji se ponašamo i kako se pridržavamo vrijednosti koje smo naučili tokom našeg treninga.
Etika, dakle, igra ključnu ulogu u našoj ličnoj evoluciji, našem ponašanju i našoj interakciji s društvom.
Primjeri etičkih pravila
- Zdravstveni radnici moraju održavati medicinska povjerljivost, odnosno ne otkrivanje podataka o pacijentima bez njihovog pristanka.
- Advokati imaju profesionalna tajna, što implicira da ne bi trebalo da otkrivaju podatke o svojim klijentima bez njihovog izričitog pristanka.
- Službenici za provođenje zakona, kao i policajci, moraju vršiti svoju moć bez korištenja svog položaja za ličnu korist.
Ove vrste pravila prirodno proizilaze iz etičkog područja, jer su sami profesionalci ti koji na osnovu svog karaktera i obuke odlučuju da ih slijede u korist harmoničnog društvenog suživota.
Deontologija: teorija dužnosti
U profesionalnom kontekstu, deontologija je disciplina zadužena za proučavanje pravila koja regulišu ponašanje profesionalaca. Ove standarde utvrđuje deontološki kodovi svake profesije. Etički kodeks utvrđuje etičke osnove na kojima profesionalci moraju obavljati svoj posao.
Važno je napomenuti da deontologija ne ostavlja moralne odluke individualizovanim kao što to obično čini etika. Dok je etika subjektivnija, deontologija je normativne prirode i provodi se na objektivniji način.
jeremy bentham, jedan od glavnih eksponenta deontologije, objasnio je da dok etika teži da bude orijentisana na ono što je moralno ispravno ili pogrešno iz individualne perspektive, deontologija je orijentisana na dužnosti koje se moraju usvojiti na profesionalnom nivou kako bi se maksimiziralo dobrobit. Ove profesionalne dužnosti, kada se prekrše, mogu dovesti do sankcija unutar profesionalnog sektora, direktno utičući na rad njegovih članova.
Profesionalne institucije su te koje kreiraju i upravljaju ovim deontološkim kodovima. Primjeri se kreću od medicinskih udruženja do udruženja pravnika, inženjera i novinara. Ovi kodeksi utvrđuju deontološka pravila koja se moraju poštovati u svakoj profesiji, praćena sankcijama u slučaju nepoštivanja.
Primjeri deontoloških standarda
- U medicini, profesionalna tajna Osnovna je dužnost zaštititi povjerljive informacije o pacijentu.
- Novinari moraju provjerite istinitost informacija prije nego što ih objavite, uvijek čuvajući njihov etički integritet.
- U pravnom polju advokati uvek moraju očuvati povjerljivost svojih klijenata, jer je njegova funkcija da ih zastupa na najpravedniji način.
Razlike između etike i deontologije
Moguće je da se u nekim kontekstima etika i deontologija preklapaju, ali obje imaju različita i važna polja djelovanja. U profesionalnom polju deontologija ima fundamentalnu ulogu, jer uspostavlja jasna i objektivna pravila o tome koje je ponašanje dozvoljeno, a šta zabranjeno, a šta ne preporučljivo.
Naprotiv, etika je subjektivniji skup principa koje svaki pojedinac usvaja na osnovu svojih ličnih vrijednosti. Često je fleksibilniji od deontologije, dozvoljavajući osobi da odabere ono što je moralno ispravno u njenom životu. Općenito, razlike se mogu sažeti na sljedeći način:
- etika: Orijentisan ka dobrom, bez fiksnih regulatornih osnova. Fokusira se na individualne subjektivne principe, a ne nužno nametnuta pravila.
- deontologija: Vođen dužnošću. Zasnovan je na kodeksima i standardima koji se moraju poštovati, posebno u profesionalnom polju. Ima više normativnih i sankcionisanih karaktera.
Međutim, važno je prepoznati da oba pristupa nisu isključiva ili suprotna, već komplementarna. Etika inspiriše ljude da se ponašaju sa integritetom kada ne postoje pravila koja to nameću. S druge strane, deontologija osigurava održavanje visokog profesionalnog standarda.
Posljedice deontološke neusklađenosti
Nepoštivanje deontoloških pravila ima eksplicitne i jasne posljedice. Kada profesionalac prekrši etički kodeks, može se suočiti sa sankcijama u rasponu od novčanih kazni do gubitka prava na bavljenje profesijom.
Na primjer, ako doktor prekrši princip povjerljivosti, mogao bi se suočiti i sa sankcijama svog profesionalnog udruženja i sa pravnim posljedicama. S druge strane, etičko kršenje, bez normativne podrške, možda neće imati formalne posljedice izvan društvene ili lične kritike.
u Stručni fakulteti Oni igraju ključnu ulogu u regulisanju primjene i usklađenosti etičkih kodeksa. Oni su odgovorni da osiguraju da svi njihovi profesionalni članovi djeluju u okvirima prihvaćenim od društva.
Svaki profesionalni sektor, bilo da je to medicina, pravo ili novinarstvo, ima svoj etički kodeks i sistem sankcija za profesionalce koji ne poštuju utvrđene standarde.
Primjena etike i deontologije u obrazovanju
U svijetu obrazovanja i etika i deontologija igraju fundamentalnu ulogu. Nastavnici moraju ne samo da ispunjavaju svoje profesionalne obaveze, već i da budu uzori etičkog ponašanja učenika. Prema Michel Fariña (2000.)Obrazovanje je prostor u kojem iz odnosa nastavnika i učenika nastaju različiti etički sukobi.
Etičke vrijednosti omogućavaju nastavnicima da se pozabave ne samo tehničkim aspektima nastave, već i drugim društvenim i emocionalnim aspektima. To znači da nastavnik mora ići iznad i dalje u svojim odgovornostima i ponašati se kao primjer učenicima kako bi efikasno usadio etičke vrijednosti.
Na komplementaran način, deontološki kodeksi za nastavnike takođe detaljno navode odgovornosti prema svojim kolegama i obrazovnoj zajednici. Principi kao što su poštovanje ljudskih prava, jednakost i pravda su fundamentalni za garantovanje pozitivne obrazovne klime.
Nastavnik može imati akademsku obuku, ali njegova ili njena priprema za etičke kompetencije je takođe ključna za suočavanje sa svakodnevnim dilemama koje se javljaju u akademskom okruženju.
Potreba za etikom i deontologijom u globaliziranom svijetu
S pojavom sve više međusobno povezanog i globaliziranog svijeta, jasno je da su i etika i deontologija od suštinskog značaja za osiguranje ravnoteže između individualnih prava i društvenih dužnosti.
Važno je napomenuti da bi bez jasne etike ili efikasne deontologije određene profesionalne i društvene aktivnosti mogle biti pogođene korupcijom, zloupotrebom ovlasti ili gubitkom povjerenja javnosti. Iz tog razloga, deontološki kodeksi su neophodni u profesionalnim okruženjima, jer reguliraju ponašanja tako da budu usklađena s etičkim vrijednostima i društvenim blagostanjem.
Etika, sa svoje strane, nastavlja biti svjetlo vodilja koje usmjerava ljude u donošenju odluka izvan nametnutih normi, inspirirajući ih da djeluju ispravno čak i u onim kontekstima u kojima ne postoje jasna pravila.
Oba koncepta igraju ključnu ulogu u stvaranju pravednijeg, pravednijeg i skladnijeg društva. Oni moraju biti prisutni u svakom aspektu ljudskog ponašanja kako bi promovirali zdraviji suživot među ljudima.
Konačno, važno je zapamtiti da etika nije samo individualno pitanje niti je deontologija ekskluzivna za profesionalce. Oba koncepta prisutna su u svakodnevnom životu svake osobe, kao putokaz za donošenje odgovarajućih odluka za dobrobit sebe i ostatka društva.