Sekularne i nesekularne zemlje: Kako religija utiče na države?

  • Razdvajanje između Crkve i države jamči veću slobodu pojedinca.
  • Sekularne zemlje imaju tendenciju da imaju uravnoteženiji društveni i ekonomski razvoj.
  • Neutralnost države prema vjeri promoviše jednakost i pluralitet.

Monasi

U sekularne zemlje, religija je odvojena od države, što znači da vlada formalno ne usvaja nijednu zvaničnu religiju, dozvoljavajući građanima da slobodno ispovijedaju svoju vjeru ili je uopće nemaju. Ovaj princip razdvajanja između religije i politike ne samo da podstiče slobodu pojedinca, već se često povezuje i sa ekonomskim i društvenim razvojem. Naprotiv, u nesekularnim zemljama postoji zvanična religija koja je implicitno ili eksplicitno povezana sa državnom vlašću.

Važno je razumjeti kako različite zemlje rješavaju ovaj odnos. U nastavku istražujemo specifične slučajeve kako sekularnih tako i nesekularnih zemalja, i analiziramo uticaj ovih struktura na njihova društva, s posebnom pažnjom na Evropu, islamski svijet i druge regije svijeta.

Nesekularne zemlje u arapskom svijetu

U Arapske zemljeIslam je dominantna religija i, u mnogim slučajevima, službeno je povezan s državom. Odnosno, sistem vlasti i zakoni su zasnovani na islamskim principima, koji su utvrđeni u njihovim ustavima. Neki primjeri uključuju:

  • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Kuvajt
  • Libija
  • Alžir
  • Sudan
  • Mauritanija
  • Oman

U ovim zemljama, šerijat (Islamsko pravo) igra fundamentalnu ulogu kao zakonodavni i regulatorni okvir, koji direktno utiče na svakodnevni život svojih građana. Na primjer, u nekoliko od njih, zakoni koji se odnose na brak, nasljeđe ili odjeću su pod dubokim utjecajem religijskog tumačenja.

sekularnim zemljama svijeta

Primjeri države i crkve u Europi

U određenoj mjeri, u Europa Veze između države i vjerskih institucija također postoje, iako nisu toliko vidljive niti utjecajne kao u zemljama Bliskog istoka. Primjer je Danska, gdje ne postoji religija koja je deklarirana kao zvanična, ali se luteranski službenici školuju na javnim univerzitetima i plaćaju kao državni službenici. Nešto slično se dešava i u drugim zemljama kao npr Holandija, gdje je protestantizam i dalje dominantna religija iako ostale religije koegzistiraju slobodno i mirno.

S druge strane, zemlje poput Belgija su zadržali direktniji odnos s religijom, posebno Katoličanstvo kao zvanična religija, koja održava vezu sa monarhijom. U njemu Ujedinjeno KraljevstvoIako postoji sloboda bogosluženja, monarhija usvaja zvaničnu religiju, a važne ličnosti države, kao što je suveren, moraju biti članovi Engleske crkve. Druge evropske zemlje koje sebe ne smatraju potpuno sekularnim uključuju Monako, Njemačka y Norveška.

Španija: Sekularna ili nekonfesionalna država?

U Španiji se država definiše kao nedenominacijski, što znači da ne promoviše nijednu religiju kao zvaničnu. Međutim, postoji bliska saradnja sa katoličkom religijom u aspektima kao što su obrazovanje i javna dešavanja. Ovo odražava nepotpunu odvojenost između države i Crkve, što je dovelo do rasprava o neutralnosti države i njenog odnosa s različitim religijama.

El Sporazum sa Vatikanom 1953. još uvijek ima neke implikacije na financiranje Katoličke crkve, iako je posljednjih decenija došlo do napretka ka većem razdvajanju. Neke odluke, kao što je javno finansiranje kroz porez na dohodak za Crkvu, i dalje su izvor političkih i društvenih rasprava u zemlji.

Sjedinjene Američke Države: Primjer sekularne države

najvažniji spomenici u Sjedinjenim Državama

Ikoničan primjer sekularizma je Sjedinjene Američke Države, gdje je prvim amandmanom Ustava zabranjena svaka vrsta vjerskih ustanova. Iako je to zemlja s duboko religioznom populacijom (posebno na jugu), osnivači nacije su se odlučili za oštro razdvajanje crkve i države da garantuje versku slobodu. To ne znači da je religija odsutna iz političkog života, ali je formalno država po ovim pitanjima neutralna.

Američki slučaj je neobičan jer, uprkos tome što je duboko religiozna zemlja, njen ustav promoviše potpunu odvojenost između verskih i državnih poslova, nešto što je u praksi izazvalo etičke i pravne debate o uticaju verskog morala na javnu politiku (posebno o pitanjima kao što su kao što su abortus, bračna ravnopravnost i javno obrazovanje).

Raznolikost i sekularizam u drugim dijelovima svijeta

Francuska To je još jedan klasičan primjer sekularne države. Sekularizam u Francuskoj je ugrađen u njen ustav i striktno se primjenjuje u javnim institucijama. On princip francuskog sekularizma Uokviren je zakonom iz 1905. godine, koji uspostavlja potpunu odvojenost između Crkve i države. Međutim, to je stvorilo tenzije, posebno s rastućom muslimanskom populacijom i kontroverzama oko upotrebe islamski veo ili burka u školama i javnim prostorima. Uprkos ovim sukobima, francuska država ostaje čvrsta u svom stavu da se ne miješa u vjerska pitanja niti favorizira bilo koju religiju.

Još jedan zanimljiv slučaj je slučaj Indija, koja je formalno sekularna država, iako je religija značajno prisutna u javnom životu. The Indijski ustav garantuje versku slobodu, ali u praksi su tenzije između Hindusa i muslimana generirale društvene sukobe. Uprkos ovim tenzijama, Indija je poznata po svojoj vjerskoj raznolikosti i sposobnosti svojih institucija da održe ravnotežu usred te raznolikosti.

U drugim zemljama kao Japan, uloga religije je diskretnija. Iako su šinto i budizam glavne religije, sekularizam i pragmatičan pristup religiji bili su ključni za savremeni razvoj zemlje. Zapravo, Japan je značajan primjer kako jedna zemlja može održati kulturu sa jakim vjerskim korijenima, a da se oni ne miješaju u vladu ili javnu politiku.

U nordijskim zemljama kao npr Švedska, Norveška y Danska, religija je zauzela pozadinu, i iako su istorijski bili luteranski narodi, danas se smatraju među najsekularnijima na svijetu. U ovim zemljama se religija uglavnom doživljava kao privatna stvar, a javne politike osmišljavaju se bez vjerske intervencije.

Debata o sekularizmu nije ograničena na gore navedene regije. U različitim dijelovima svijeta, zemlje se i dalje bore da uravnoteže svoje vjerske tradicije i potrebu za sekularnom vladom koja jamči prava svih građana, vjernika i nevjernika.

Kroz historiju, odvojenost između religije i države nije bila samo ključna tačka za demokratski razvoj, već i za društveni i ekonomski napredak mnogih zemalja. One nacije kod kojih je država ostala neutralna po pitanju vjerskih pitanja uspjele su promovirati veću jednakost među svojim građanima i doživjele su viši nivo razvoja u smislu ljudskih prava i društvenog blagostanja.

Sekularizam je temeljni princip za napredak modernih društava. Održavanje neutralnosti države prema religijama ne samo da promoviše slobodu pojedinca, već i garantuje pravedniji i pravedniji suživot između svih građana. Pluralitet vjerovanja, pa čak i njihovo odsustvo, moraju se poštovati i štititi kako bi se osigurao razvoj zemlje u okviru slobode i međusobnog poštovanja.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.