SSSR: Postanak, razvoj i raspad Sovjetskog Saveza

  • SSSR je bio socijalistička federacija koja je postojala između 1922. i 1991. godine.
  • Njegova struktura se fokusirala na moć Komunističke partije sa planskom ekonomijom.
  • Imao je ključnu ulogu u Drugom svjetskom ratu i kasnije tokom Hladnog rata.
  • Raspuštena je 1991. nakon neuspjelih reformi i rastućih ekonomskih i političkih tenzija.

Karta SSSR-a

SSSR je akronim za Savez sovjetskih socijalističkih republika, iako je poznat i kao CCCP (akronim na ruskom), ili jednostavno Sovjetski Savez. Osnovana 1922. godine, bila je prva socijalistička federalna država u svijetu, a raspuštena je 1991. nakon decenija političkih i ekonomskih tenzija i kriza. Njegova historija je duboko povezana s ruskom revolucijom 1917. godine, koja je uzrokovala pad carskog režima i uspon boljševičkog režima na vlast.

Postanak SSSR-a: ruska revolucija i stvaranje prve socijalističke države

Nastanak SSSR-a obilježen je Ruska revolucija 1917, događaj koji je radikalno promijenio politički pejzaž Rusije. Prije revolucije, zemljom je upravljao carski režim, autokratska monarhija na čelu s dinastijom Romanov. Međutim, Prvi svjetski rat je pogoršao socijalne i ekonomske tenzije, što je, uz nezadovoljstvo industrijskog i seljačkog proletarijata, rezultiralo pobunom koja je dovela do sloma carske vlade u februaru 1917.

U oktobru iste godine, partija boljševikgodine, koju je predvodio Vladimir Lenjin, preuzeo je kontrolu nad privremenom vladom u puču poznatom kao Oktobarska revolucija. Boljševici su uspostavili socijalističku vladu zasnovanu na principima Marksa i Lenjina, koji su davali prioritet ukidanju privatne svojine i uspostavljanju komunističke države.

Boljševička pobeda u Ruski građanski rat (1918-1921), koja se suprotstavljala revolucionarnim frakcijama i kontrarevolucionarnim snagama, označila je put za formalno stvaranje Sovjetski savez 30. decembra 1922. godine, kada su potpisani ugovori koji su ujedinili Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i Zakavkazje u jednu saveznu državu.

Struktura SSSR-a

SSSR je nastao kao savez socijalističkih republika pod jednom vladom. Iako je formalno to bila federacija, u praksi je kontrola bila centralizirana u Komunistička partija Sovjetskog Saveza (KPSU), a njen vođa, poznat kao generalni sekretar, imao je vrhovnu vlast. Vlast je bila koncentrisana u Moskvi, koja se nalazila u Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR), koja je bila najveća i najmoćnija od sovjetskih republika.

Pored Rusije, SSSR je uključivao još 14 republika: Jermeniju, Azerbejdžan, Bjelorusiju, Estoniju, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan, Latviju, Litvaniju, Moldaviju, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajinu i Uzbekistan. Ove republike su uživale određeni stepen autonomije, ali je u političkoj stvarnosti vlast bila čvrsto u rukama centralne vlade.

Uloga Komunističke partije i centralizacija vlasti

El komunistička partija To je bila politička i ekonomska osovina SSSR-a. Nakon Lenjinove smrti 1924. Josif Staljin preuzeo dužnost generalnog sekretara i postepeno konsolidovao vlast, eliminišući političke rivale kao npr Leon Trocki i uspostavljanje diktature pod njegovim vodstvom. Koncept od demokratski centralizam, koji je Staljin koristio da legitimizuje svoju autoritarnu kontrolu, rezultirao je apsolutnom centralizacijom vlasti u Moskvi.

Tokom Staljinove diktature, politike kao npr kolektivizacija poljoprivrede i ekonomskog planiranja kroz Petogodišnji planovi, koja je nastojala da brzo transformiše agrarnu ekonomiju u industrijsku silu. Ove politike, iako su doprinijele modernizaciji SSSR-a, izazvale su i tešku glad, političku represiju i milione smrti, posebno tokom Great Purge iz 30-ih.

Sovjetska ekonomija: kolektivizacija i centralno planiranje

Centralna karakteristika sovjetske ekonomije bilo je državno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. Pod Staljinovom politikom, vlada je preuzela kontrolu nad poljoprivrednim zemljištem, koje je organizovano u kolektivne farme (kolhozi) i državne farme (sovjoses). Istovremeno, kroz navedeno je promovirana brza industrijalizacija Petogodišnji planovi, koji je davao prednost proizvodnji industrijskih dobara i oružja u odnosu na robu široke potrošnje.

Iako su ovi planovi omogućili Sovjetskom Savezu da postane industrijska sila, njihovi socijalni troškovi bili su ogromni, uključujući hroničnu nestašicu hrane i osnovnih dobara, što je posebno pogodilo urbana područja.

Vanjska politika: od Drugog svjetskog rata do hladnog rata

U vanjskoj politici SSSR je igrao ključnu ulogu Drugi svetski rat. U početku je potpisao a pakt o nenapadanju sa Adolfom Hitlerom 1939. godine, ali nakon njemačke invazije 1941. godine, Sovjetski Savez se pridružio saveznicima i odigrao ključnu ulogu u porazu nacističke Njemačke, kao i poslijeratnoj okupaciji istočne Evrope.

Nakon rata, SSSR se pojavio kao jedna od dvije svjetske supersile, zajedno sa Sjedinjenim Državama. Ovaj period, poznat kao Hladni rat, obilježeno je intenzivnim ideološkim, političkim i vojnim rivalstvom. Tokom ovog vremena, SSSR je proširio svoj uticaj na blok satelitskih zemalja u istočnoj Evropi, koji je uključivao Poljsku, Čehoslovačku, Istočnu Nemačku, Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku, i podržao širenje komunizma u zemljama poput Kine i Kube.

Reforme i pad SSSR-a

1970-ih i 1980-ih godina SSSR je počeo da doživljava duboku ekonomsku i političku krizu. Da bi pokušao riješiti ovu situaciju, posljednji sovjetski vođa, Mihail Gorbačov, uveo je niz reformi poznatih kao perestrojka (ekonomsko restrukturiranje) i glasnost (politička otvorenost). Međutim, ove reforme nisu uspjele spasiti sovjetsku ekonomiju, već su ubrzale kolaps sistema. Godine 1989. komunistički režimi u istočnoj Evropi počeli su da padaju, a do 1991. SSSR se formalno raspao.

Raspad Sovjetskog Saveza označio je kraj jedne ere u svjetskoj istoriji. Hladni rat je završio, a Rusija je, zajedno sa ostalim bivšim sovjetskim republikama, krenula u tešku tranziciju ka tržišnim ekonomijama i demokratskim političkim sistemima.

To je bio kraj SSSR-a, države koja je uticala na svjetsku politiku i ekonomiju gotovo cijeli 1991. vijek, od Ruske revolucije do njegovog raspada XNUMX. godine.

Pratite sa: Ruska revolucija


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.