Malarija je najrasprostranjenija bolest na svijetu, koji pogađa oko 300 miliona ljudi u više od 90 različitih zemalja. Takođe je jedan od najpoznatijih i najstarijih. Što se tiče potonjeg, procjenjuje se da je zarazila ljude kroz istoriju, odnosno više od 50.000 godina. Reč malarija dolazi iz srednjovekovnog italijanskog i znači “loš vazduh”, jer se povezuje sa ustajalom vodom, iako je uzrok ugriz Anopheles zaražen komarcem, koji ubrizgava parazite (tzv. sporozoite) koji krvlju putuju u jetru. Kad tamo dođu, sazrijevaju i mijenjaju oblik, postajući merozoiti, koji se vraćaju u krvotok i inficiraju crvene krvne stanice. Uprkos svemu ovome, ako se ugovore hitna hospitalizacija, prognoza je u većini slučajeva dobra.
Razumijevanje prijenosa malarije
Proces prijenosa malarije počinje ubodom ženke komarca iz roda anofeles. Komarci ovog roda jedini su sposobni prenijeti malariju jer oni jedini unose krv u količini koja je potrebna da se parazitu razvije u njihovom tijelu. Naučno je dokazano da životni ciklus komaraca i uslovi okoline igraju ključnu ulogu u prijenosu. The simptomi malarije to su jeza, bol u zglobovima, glavobolja i povraćanje. U težim slučajevima pacijenti mogu patiti od žutice, zatajenja bubrega, anemije, pa čak i u komu.
Globalni uticaj malarije
Oko 90 posto svih slučajeva malarije u svijetu javlja se u tropskim i subsaharskim zemljama. Ova bolest ima posebnu učestalost u Indiji, Brazilu, Afganistanu, Šri Lanki, Tajlandu, Indoneziji, Vijetnamu, Kambodži i Kini. Upravo u ovim zemljama je većina između 1 i 1.5 miliona smrtnih slučajeva godišnje koji izaziva malariju. Na globalnom nivou, napori u borbi protiv malarije su intenzivirani. Prema podacima SZO, 2022. godine bilo je 249 miliona slučajeva i 608,000 smrtnih slučajeva povezanih s malarijom u 85 zemalja. Utjecaj pandemije COVID-19 dodao je dodatne izazove koji su umanjili napore kontrole u mnogim zemljama. Uprkos ovim izazovima, nastavljeni su efikasni odgovori kako bi se spriječio dalji gubitak kontrole.
Tretmani i rezistencija na lijekove
Malarija, iako se može spriječiti i izliječiti, počela je da se suočava s ozbiljnim izazovom s porastom otpornosti na lijekove. Glavni tretman protiv P. falciparum Ostaje kombinacija na bazi artemisinina, poznata kao TCA. Međutim, otpornost na artemisinin otkrivena je u nekim regijama, posebno u jugoistočnoj Aziji i Africi, što predstavlja značajan izazov za kontrolu bolesti. Otpornost na lijekove protiv malarije nije novo pitanje. Nekoliko generacija lijekova, kao što su hlorokin i sulfadoksin-pirimetamin, prestalo je djelotvorno protiv nekih sojeva parazita. Zbog toga je praćenje liječenja prioritet za SZO i druge međunarodne zdravstvene organizacije.
Napredak u prevenciji malarije
Jedan od glavnih oblika zaštite od malarije je prevencija ugriza komarca Anopheles. Upotreba mreža protiv komaraca tretiranih insekticidima ostaje jedna od najefikasnijih mjera, posebno u regijama gdje je prijenos malarije čest. Koriste se i repelenti protiv komaraca, zaštitna odjeća i prskanje zaostalog insekticida u zatvorenom prostoru. Pojava komaraca anofeles otpornost na neke insekticide komplicirala je prevenciju. To je dovelo do upotrebe mreža protiv komaraca u kombinaciji s piretroidima i piperonil butoksidom (PBO), koji nude veću učinkovitost. Međunarodne organizacije nastavljaju da traže nova rješenja za borbu protiv otpora. Upotreba antimalarijske vakcine dobija na značaju u nastojanjima da se iskorijeni malarija. Od oktobra 2021. SZO preporučuje upotrebu vakcine RTS,S/AS01 kod dece koja žive u područjima sa umerenom ili visokom transmisijom parazita. P. falciparum. 2023. godine uvedena je nova vakcina, R21/Matrix-M, koja budi nadu u dugoročnu kontrolu bolesti.
Monitoring i nadzor
Kontrola malarije nije samo pitanje efikasnih tretmana. Neophodan je epidemiološki nadzor, koji uključuje prikupljanje i analizu podataka o oboljelima i umrlim. To omogućava zemljama da prilagode svoje strategije stvarnosti bolesti u određenim oblastima. Programi kao što je Svjetska tehnička strategija za malariju 2016-2030 imaju za cilj smanjenje učestalosti i mortaliteta malarije za najmanje 90% do 2030. Nadzor također pomaže u identifikaciji novih prijetnji, kao što su otpornost na lijekove, promjene u obrascima komaraca i masovne epidemije.
Malarija i klimatske promjene
Klimatske promjene mogu imati značajan utjecaj na distribuciju i prijenos malarije. Rastuće globalne temperature, zajedno s promjenama u obrascima padavina i vlažnosti, stvaraju nova područja podložna prijenosu malarije na većim nadmorskim visinama, područja koja prethodno nisu bila pogođena. Procjenjuje se da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do produženja vijeka komaraca i ubrzanja životnog ciklusa Plazmodijum unutar vektora insekata. Kao rezultat toga, očekuje se da će se malarija proširiti na nova područja, pogađajući stanovništvo nespremno za borbu protiv bolesti. Od suštinskog je značaja da napori na kontroli malarije uzmu u obzir ove buduće scenarije rizika. Nedavni napredak u dijagnostičkim alatima, poboljšani tretmani, novi lijekovi u razvoju i obećanje efikasne vakcinacije obnovili su nadu u borbi protiv malarije. Međutim, nadzor, prevencija i kontrola moraju se nastaviti kako bi se spriječilo da malarija nastavi oduzimati živote. Kombinacija naučnih istraživanja, pristupa pravovremenim tretmanima i međunarodne saradnje bit će ključna za iskorenjivanje malarije u narednim decenijama.