Malarija je najrasprostranjenija bolest na svijetu, koji pogađa oko 300 miliona ljudi u više od 90 različitih zemalja. Takođe je jedno od najpoznatijih i najstarijih. U odnosu na potonje, procjenjuje se da je zarazivao ljude kroz svoju istoriju, odnosno više od 50.000 godina.
Reč malarija dolazi iz srednjovekovnog italijanskog i znači "loš vazduh", jer se povezuje sa ustajalom vodom, iako je odgovorna osoba ugriz Anopheles zaražen komarcem, koji ubrizgava parazite (tzv. sporozoite) koji krvlju putuju u jetru. Kad tamo dođu, sazrijevaju i mijenjaju oblik, postajući merozoiti, koji se vraćaju u krvotok i inficiraju crvene krvne stanice. Uprkos svemu ovome, ako se ugovore hitna hospitalizacija, prognoza je u većini slučajeva dobra.
Razumijevanje prijenosa malarije
Proces prijenosa malarije počinje ubodom ženke komarca iz roda anofeles. Komarci ovog roda jedini su sposobni prenijeti malariju jer jedini unose krv u količini koja je potrebna da omogući razvoj parazita u svom tijelu. Naučno, pokazalo se da životni ciklus komaraca i uslovi životne sredine igraju ključnu ulogu u prenošenju.
u simptomi malarije to su jeza, bol u zglobovima, glavobolja i povraćanje. U težim slučajevima pacijenti mogu patiti od žutice, zatajenja bubrega, anemije, pa čak i u komu.
Globalni uticaj malarije
Oko 90 posto svih slučajeva malarije u svijetu javlja se u tropskim i subsaharskim zemljama. Ova bolest ima posebnu učestalost u Indiji, Brazilu, Afganistanu, Šri Lanki, Tajlandu, Indoneziji, Vijetnamu, Kambodži i Kini. Upravo u ovim zemljama je većina između 1 i 1.5 miliona smrtnih slučajeva godišnje koji uzrokuje malariju.
Na globalnom nivou, napori u borbi protiv malarije su intenzivirani. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 2022. godine bit će 249 miliona slučajeva i 608,000 smrtnih slučajeva povezanih s malarijom u 85 zemalja. Utjecaj pandemije COVID-19 dodao je dodatne probleme koji su umanjili napore kontrole u mnogim zemljama. Uprkos ovim izazovima, efikasni odgovori su zadržani kako bi se izbjegao dalji gubitak kontrole.
Tretmani i rezistencija na lijekove
Malarija, iako se može spriječiti i izliječiti, počela je da se suočava s ozbiljnim izazovom s porastom otpornosti na lijekove. Glavni tretman protiv P. falciparum ostaje kombinacija na bazi artemisinina, poznata kao TCA. Međutim, u nekim regijama, posebno jugoistočnoj Aziji i Africi, otkrivena je otpornost na artemisinin, što predstavlja veliki problem za kontrolu bolesti.
Otpornost na lijekove protiv malarije nije novo pitanje. Nekoliko generacija lijekova, kao što su hlorokin i sulfadoksin-pirimetamin, više nisu efikasni protiv nekih sojeva parazita. Zato je praćenje tretmana prioritet za SZO i druge međunarodne zdravstvene organizacije.
Napredak u prevenciji malarije
Jedan od glavnih oblika zaštite od malarije je prevencija ugriza komarca Anopheles. Upotreba mreža tretiranih insekticidima ostaje jedna od najefikasnijih mjera, posebno u regijama gdje je prijenos malarije čest. Koriste se i repelenti protiv komaraca, zaštitna odjeća i fumigacija u zatvorenom prostoru rezidualnim insekticidima.
Pojava komaraca anofeles otpornost na neke insekticide komplicirala je prevenciju. To je dovelo do upotrebe mreža protiv komaraca u kombinaciji s piretroidima i piperonil butoksidom (PBO), koji nude veću učinkovitost. Međunarodne organizacije nastavljaju da traže nova rješenja za borbu protiv otpora.
Korišćenje antimalarijske vakcine dobija na značaju u nastojanjima da se iskorijeni malarija. Od oktobra 2021. SZO preporučuje upotrebu vakcine RTS,S/AS01 kod dece koja žive u područjima sa umerenom ili visokom transmisijom parazita. P. falciparum. 2023. godine uvedena je nova vakcina, R21/Matrix-M, koja budi nadu u dugoročnu kontrolu bolesti.
Monitoring i nadzor
Kontrola malarije nije samo pitanje efikasnih tretmana. Epidemiološki nadzor, uključujući prikupljanje i analizu podataka o slučajevima i smrti, je od suštinskog značaja. To omogućava zemljama da prilagode svoje strategije realnosti bolesti u određenim oblastima.
Programi kao što je Globalna tehnička strategija SZO za malariju 2016-2030 nastoje smanjiti učestalost i smrtnost malarije za najmanje 90% do 2030. Nadzor također omogućava identifikaciju novih prijetnji, kao što su otpornost na lijekove, promjene u obrascima komaraca i masovne epidemije.
Malarija i klimatske promjene
Klimatske promjene mogu imati značajan utjecaj na distribuciju i prijenos malarije. Rastuće globalne temperature, zajedno sa promjenama u obrascima padavina i vlažnosti, stvaraju nova područja osjetljiva na prijenos malarije na većim nadmorskim visinama, područja koja prethodno nisu bila pogođena.
Procjenjuje se da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do povećanja dugovječnosti komaraca i ubrzanja životnog ciklusa komaraca. Plazmodijum unutar insekta vektora. Shodno tome, očekuje se da će se malarija proširiti na nova područja, pogađajući populacije koje nisu spremne za borbu protiv bolesti. Od suštinske je važnosti da napori protiv malarije uzmu u obzir ove buduće scenarije rizika.
Nedavni napredak u dijagnostičkim alatima, poboljšani tretmani, novi lijekovi u razvoju i obećanje efikasne vakcinacije obnovili su nadu u borbi protiv malarije. Međutim, nadzor, prevencija i kontrola moraju se nastaviti kako bi se spriječilo da malarija nastavi oduzimati živote. Kombinacija naučnih istraživanja, pristupa pravovremenim tretmanima i međunarodne saradnje biće ključna za iskorenjivanje malarije u narednim decenijama.