Ljudi sjedeći Oni su u većoj opasnosti da se razbole i zaraze virusom u odnosu na one koji se bave redovnom fizičkom aktivnošću. To je zato što fizičke vježbe jačaju imunološki sistem, efikasnije pomiču bela krvna zrnca kroz tijelo, omogućavajući brzu i efikasnu odbranu od virusa i bakterija. Bavljenje sportom održava tijelo u dobrom stanju da se brže suoči sa bolestima.
Općenito, ljudi koji održavaju rutinu vežbanje Oni su boljeg zdravlja i imaju manje bolesti. Ovo ne znači samo da sport može pomoći u prevenciji a gripa, ali, u određenim slučajevima, može biti i saveznik da se to prevaziđe.
Trebate li vježbati kada imate gripu?
Međutim, kada se suočite sa ovim pitanjem, odgovor zavisi od toga intenzitet simptoma i vrstu vježbe koju želite raditi. Nisu sve gripe ili prehlade iste i nisu sve vježbe korisne u ovim situacijama. Vježbanje s blagim simptomima može biti od pomoći u određenim slučajevima, ali ako ste previše agresivni ili ako su simptomi ozbiljni, fizička aktivnost može pogoršati situaciju. Kako onda odrediti da li je prikladno vježbati?
Jedan od najčešćih pristupa je dobro poznati "pravilo vrata", koji spominju stručnjaci kao što je istraživač David C. Nieman. Ovo pravilo sugerira da ako se simptomi nalaze iznad vrata (nazalna kongestija, blage upale grla, kihanje), umjerene vježbe mogu se izvoditi bez značajnih rizika. Naprotiv, ako se simptomi povuku iz tog područja (povišena temperatura, generalizirani umor, kašalj s prisutnošću sluzi ili rašireni bol u mišićima), bolje je obustaviti bilo koju vrstu fizičke aktivnosti.
Kada izbjegavati vježbanje?
Ako vaše tijelo ima simptome kao što su groznica, umor, ili jak bol u mišićima, poželjno je izbjegavati vježbanje. Povišena temperatura ukazuje na to da se tijelo bori protiv infekcije, pa tjeranje tijela fizičkom aktivnošću može pogoršati simptome i produžiti oporavak.
Isto tako, ako osjećate nelagodu u grudima ili imate zagušenja značajno, poželjno je odlučiti se za odmor. Guranje tijela u takvim okolnostima može dovesti do komplikacija, kao što su ozbiljnije respiratorne infekcije ili mnogo sporiji oporavak od očekivanog.
Kada je bezbedno vežbati tokom prehlade?
U slučajevima kada su simptomi blaži, kao što je a curenje iz nosa, sporadično kihanje ili blago nazalna kongestija, možete slijediti rutinu vježbanja, sve dok je ona umjerena i ne dovodi u opasnost oporavak. Hodanje normalnim tempom, lagana vožnja bicikla ili vježbanje joge mogu biti odlične opcije da ostanete aktivni bez ugrožavanja zdravlja.
Prema rečima pravilo o vratuAko su simptomi samo nazalni ili zahvaćaju gornji dio tijela, vježbanje može čak pomoći u čišćenju dišnih puteva i poboljšanju općeg stanja. Međutim, u svim slučajevima, ključno je održavati nivo napora umjeren, izbjegavanje aktivnosti koje zahtijevaju kardiovaskularno prenaprezanje.
Opće mjere opreza pri vježbanju s gripom
- Slušajte svoje tijelo: Ako tokom vježbanja osjetite da se simptomi pogoršavaju ili se javlja sistemska bolest (groznica, drhtavica), odmah prestanite i odmorite se.
- Ostanite hidrirani: Tokom prehlade ili gripa, hidratacija je još važnija nego inače. Tijelu je potrebno dovoljno tekućine za borbu protiv infekcija, a dodatni gubici znojenjem mogu pogoršati simptome.
- Odgovarajuća odjeća i kaput: Ako odlučite da trenirate napolju, obavezno nosite odgovarajuću odeću koja vas štiti od hladnoće, posebno zimi. Ranjiva područja kao što su ruke, glava i vrat treba dobro pokriti kako bi se izbjeglo dodatno hlađenje.
- Trajanje i intenzitet: Vježbe bi trebale biti kraće i manje intenzivne nego inače. Završite svoju rutinu prije nego se osjetite iscrpljeni.
Takođe je važno zapamtiti da bavljenje sportom u zatvorenom prostoru sa gripom može predstavljati rizik za druge. Ako odlučite trenirati, idealno je da to radite na otvorenom ili kod kuće kako biste izbjegli zarazu drugih ljudi.
Koja vrsta obuke je najprikladnija?
Ako odlučite da nastavite s vježbanjem dok se oporavljate od blage prehlade ili gripe, trebali biste se odlučiti za aktivnosti niskog intenziteta. Evo nekoliko preporuka:
- Šetnja: 30-minutna šetnja vani može biti korisna za održavanje tijela aktivnim bez potrebe za velikim naporom.
- Stacionarni bicikl: Vožnja sobnog bicikla laganim tempom omogućava vam da vježbate bez izlaganja hladnoći ili vjetru, dva faktora koja mogu pogoršati simptome.
- Kućni trening: Ako više volite biti kod kuće, možete vježbati joga ili lagane vježbe istezanja koje ne preopterećuju kardiovaskularni sistem.
Preporučljivo je izbjegavati vježbe visokog intenziteta kao što su trčanje, podizanje teških tereta ili sudjelovanje u timskim sportovima koji zahtijevaju brze pokrete i stvaraju visok nivo umora.
Kada se vratiti uobičajenoj rutini?
Povratak na normalno vježbanje ovisit će o napretku vašeg oporavka. Slušajte svoje tijelo To je neophodno. Kada groznica prođe i simptomi se značajno smanje, možete postepeno povećavati intenzitet svojih treninga.
Stručnjaci preporučuju da se sačeka najmanje dva dana bez značajnih simptoma prije nego što se vratite na intenzivniji režim treninga. Tokom prve sedmice oporavka, preporučljivo je početi s laganim rutinama i procijeniti kako tijelo reagira na napor.
Čak i kada simptomi nestanu, tijelo je možda oslabljeno infekcijom. Stoga je važno ne žuriti i dati tijelu dovoljno vremena da se potpuno oporavi.
Sport, bez sumnje, jača imuni sistem, ali forsiranje tokom bolesti može imati više negativnih nego pozitivnih efekata. Održavanjem umjerenog i svjesnog pristupa možete olakšati oporavak uz održavanje određene razine fizičke aktivnosti, sve dok simptomi nisu ozbiljni.