Mnogo je ljudi koji, u ovom brzom društvu, odgađaju stvari koje moraju da urade. Ponekad to rade svjesno, a drugi put nesvjesno. Odugovlačenje ili odugovlačenje događa se češće nego što mislite, a za neke je to sinonim za lijenost ili nedostatak volje. Kada osoba previše odugovlači, na kraju se osjeća neproduktivno, što dovodi do osjećaja krivnje, anksioznosti i stresa. Što se duže odgađa važan zadatak, te negativne emocije postaju gore.
Pa zašto ljudi odugovlače čak i kada znaju da je to štetno za njih? Gube vrijeme i, shvaćajući to, umjesto da ispravljaju ponašanje, nastavljaju da odgađaju više odgovornosti. Ne odugovlače svi ljudi. Neki imaju vrlo jasnu viziju šta treba da urade i kreću se direktno i efikasno ka svojim ciljevima. Međutim, za česte odgađače ova jasnoća se čini nedostižnom. Za njih je upravljanje prioritetima i preduzimanje akcija mnogo komplikovanije.
Šta je odugovlačenje
Odugovlačenje je čin odlaganja aktivnosti ili zadataka koji su važni i hitni, zamjenjujući ih drugim manje relevantnim ili ugodnijim. Ovo ponašanje dovodi do odlaganja bitnih zadataka, često dok ne bude prekasno ili dok se ne nađe pod ekstremnim pritiskom.
Da bi ponašanje bilo klasifikovano kao odugovlačenje, ono mora biti kontraproduktivno, nepotrebno i trajati duže nego što je opravdano. Dobrovoljno odgađamo akciju iako emocionalno znamo da će nas to pogoršati. To je unutrašnja borba između trenutnog zadovoljstva i dugoročnog blagostanja.
Efekti odugovlačenja
Odugovlačenje ne utiče samo na ljude lično, već i na njihove društvene i radne odnose. Među efektima možemo spomenuti kronični stres, gubitak produktivnosti, osjećaj krivnje, društveno ili profesionalno neodobravanje. Nadalje, što je duže vrijeme potrebno za obavljanje važnih zadataka, teže je pobjeći od negativne spirale u kojoj se osoba nalazi.
Odugovlačenje stvara anksioznost i stres, jer osoba zna da odgađa nešto što će na kraju morati učiniti. U nekim slučajevima možete opravdati svoje ponašanje izgovorima koji negativno jačaju vašu sklonost odugovlačenju. Iako je za sve nas normalno da odgađamo dosta, kada to postane uobičajeni obrazac, to može biti znak temeljnog problema, poput anksioznosti ili niskog samopoštovanja.
U težim slučajevima, hronično odugovlačenje može biti pokazatelj nekog oblika psihičkog poremećaja, kao što je depresija ili poremećaj pažnje. Međutim, ovo ponašanje može poslužiti i kao signal onoga što zaista cijenimo. Rijetko je odlagati kada duboko cijenimo zadatak.
Uzroci odugovlačenja
Uzroci odugovlačenja su različiti i složeni. Može biti povezano s emocionalnim problemima, niskim samopoštovanjem ili općim nedostatkom samopouzdanja. u mnogim slučajevima, Odugovlačenje se zasniva na nedostatku samokontrole i povećanoj impulsivnosti. Prokrastinatori znaju šta treba da urade, ali postoji veliki jaz između namjere i akcije. Razlozi koji objašnjavaju ovaj jaz obično su različiti:
- Strah od neuspjeha: Neki ljudi odugovlače jer se boje da neće učiniti stvari kako treba. Ovo može biti zbog ekstremnog perfekcionizma.
- Anksioznost: Prokrastinatori često osjećaju anksioznost u vezi sa zadacima, što ih navodi da ih izbjegavaju.
- Nedostatak motivacije: Kada se čini da zadatak nema jasnu vrijednost ili neposrednu korist, vjerovatnije je da će biti odložen.
- Niska samoefikasnost: Ako ljudi ne vjeruju da imaju sposobnost da izvrše zadatak, vjerovatno će to izbjeći.
Kakav je prokrastinator?
Prokrastinator obično ima visok stepen impulzivnosti. Oni imaju tendenciju da izbjegavaju odgovornost, koristeći izgovore da objasne zašto nisu učinili ono što bi trebali. Ovakvo ponašanje im omogućava da nastave da odlažu svoj posao, a minimiziraju negativne efekte svojih postupaka na svoje samopoštovanje. Odugovlačenje im daje iluziju da imaju kontrolu nad svojim životima, ali na duge staze to rezultira ozbiljnim posljedicama kako na ličnom tako i na profesionalnom planu. Iako se može činiti da izbjegavate stres odgađanjem zadataka, emocionalne posljedice odugovlačenja su razorne.
Neposredno zadovoljenje
Jedan od glavnih razloga za odugovlačenje je potraga za trenutno zadovoljstvo. Danas je društvo više nego ikada orijentisano na trenutno zadovoljstvo. Zašto započeti dosadan projekat kada je mnogo ugodnije igrati se na društvenim mrežama ili gledati video zapise? Biramo lakši put jer pruža trenutnu radost. Međutim, ta mala radost nestaje kada se rok približi, a mi shvatimo da nemamo dovoljno vremena da posao obavimo kako treba. Rezultat je dvostruko negativan: ne uživamo baš u slobodnom vremenu, a ne uspijevamo ni dobro obaviti posao. Odugovlačenje ostavlja nas nezadovoljne i sa osjećajem da nikada ne završimo ono što smo zacrtali. Konačno, nedjelovanje produžava krug okrivljavanja i lošeg učinka.
Kako prevazići odugovlačenje
Prevazilaženje odugovlačenja nije lak zadatak, ali uz prave strategije moguće je smanjiti njegov uticaj. Evo nekoliko efikasnih metoda:
- Podijelite zadatke: Umjesto da se suočite s ogromnim zadatkom, podijelite ga na male korake. Ovo smanjuje anksioznost i povećava motivaciju.
- Postavite rokove: Ljudska bića najbolje reaguju na rokove. Postavljanje rokova pomaže vam da započnete zadatke na vrijeme.
- Shvatite svoje emocije: Odugovlačenje je često povezano s potragom za emocionalnim olakšanjem. Prepoznajte te emocije i naučite se nositi s njima.
- Onemogućite smetnje: Isključite društvene mreže i mobilna obavještenja. Ograničite ometanja tokom radnog vremena.
Odugovlačenje je snažan neprijatelj koji može uništiti naše ciljeve ako ne djelujemo na vrijeme. Važno je razumjeti zašto odugovlačimo, prihvatiti da nismo savršeni i početi djelovati po tom pitanju. Iako to može biti težak proces, kontrola odugovlačenja omogućava nam da budemo produktivniji, smanjimo stres i poboljšamo svoje živote.