Sigurno ste čuli da se mnogi ljudi dijele droge u dva tipa: mekani i tvrdi. Međutim, da li zaista znate na šta se ti pojmovi odnose? Ova klasifikacija nije uvijek naučna i u mnogim slučajevima može dovesti do zabune. U cijelom ovom članku, Udubimo se u razliku između teških i lakih droga, tako da možete imati jasniju viziju.
Šta su teške droge?
u teške droge su one supstance koje stvaraju visok nivo fizička i psihička zavisnost na pojedinca, osim što ima veliki uticaj na njegovo ponašanje i zdravlje. Ovi lijekovi imaju duboke učinke na mozak, koji lako mogu promijeniti ponašanje korisnika, što dovodi do teške ovisnosti koja može zahtijevati medicinsku intervenciju.
Neke od supstanci koje su uključene u ovu klasifikaciju su:
- Kokain: Snažan stimulans koji utiče na centralni nervni sistem, izazivajući euforiju, hiperaktivnost i visoku stopu zavisnosti. Produžena potrošnja može proizvesti promjene u prosudbama i percepciji stvarnosti.
- Heroína: Ovaj lijek dobiven od morfija je jedan od opijata koji izazivaju najveću ovisnost. Iako je njegov euforični učinak trenutan, nosi visoke rizike zaraze zaraznim bolestima zbog intravenske primjene.
- Amfetamini y metamfetamin: Stimulansi koji povećavaju budnost i energiju, ali mogu uzrokovati i paranoju, psihozu i brzu ovisnost.
- alkohol: Iako se obično smatra lakim drogama, alkohol je odgovoran za mnoge ovisnosti i dugotrajne zdravstvene poremećaje, a jedan je od glavnih uzroka ciroze i srčanih bolesti.
Upotreba teških droga, kao što je heroin, povezana je sa jakim fizička i psihička zavisnost, što dovodi korisnike da stalno traže lijek kako bi izbjegli nelagodu odustajanja. Kod ove vrste zavisnosti, sposobnost korisnika da prestane sa supstancom bez medicinske ili psihološke pomoći je izuzetno niska.
Za mnoge ljude, upotreba teških droga označava početak silazne spirale koja može dovesti do gubitka posla, veza i, u najozbiljnijim slučajevima, njihovih života.
Šta su lake droge?
u lake droge, s druge strane, obično su supstance koje ne proizvode tako intenzivnu fizičku zavisnost, iako mogu izazvati psihološka zavisnost. Među najčešćim su supstance kao npr marihuana, el hašiš y el opijum. U ovu kategoriju su uključene i pravne supstance kao npr kofein y el duvan, iako nikotin stvara značajnu fizičku ovisnost.
Iako se na neke od ovih droga, poput kanabisa, gleda s određenim društvenim prihvaćanjem, važno je naglasiti da produžena upotreba može imati štetne posljedice. Na primjer, svakodnevna upotreba kanabisa može dovesti do poremećaja pamćenja, nedostatka motivacije i poteškoća s koncentracijom.
Što se tiče duvan, iako stvara visoku fizička zavisnost zbog nikotin, je popularno klasifikovana kao laka droga u mnogim zemljama zbog svoje legalnosti i društvenog prihvatanja. Međutim, duvan je odgovoran za ozbiljne bolesti pluća, kao što je rak pluća.
Problemi društvene percepcije
Jedan od najvećih problema s klasifikacijom droga kao tvrdih ili mekih je to što razlika može dati a pogrešna percepcija rizika. Smatrajući neke lijekove „mekim“, mogli bismo minimizirati negativne efekte koje ove tvari mogu imati dugoročno.
Jasan primjer je alkohol. Unatoč društveno prihvaćenoj konzumaciji, alkohol je jedna od najštetnijih supstanci u svijetu, odgovorna za hiljade smrtnih slučajeva svake godine. Prema nekoliko studija, među kojima se izdvaja jedna objavljena u “The American Journal of Drug and Alcohol Abuse”, percepcija rizika je uvelike smanjen kada se govori o lakim drogama, čak i kada one mogu imati razorne posljedice po ljudsko zdravlje.
Na mnogim mjestima, klasifikacija droga na teške ili meke više ovisi o tome socijalni i pravni kriterijumi nego njena stvarna opasnost. Na primjer, u Holandiji, gdje je kanabis To je legalno, smatra se laganom drogom. Međutim, u drugim zemljama, gdje je ilegalna, doživljavaju se kao mnogo opasniju drogu.
Kako zaista treba klasificirati droge?
Neki stručnjaci smatraju da droge ne treba klasifikovati kao tvrde ili meke, već prema njihovom uticaju na organizam. centralni nervni sistem. Prema ovom kriteriju, tvari bi se grupirale u tri kategorije:
- Stimulansi: Supstance koje povećavaju aktivnost mozga i nervnog sistema, kao npr kokain ili amfetamini.
- Depresivi: Lekovi koji inhibiraju centralni nervni sistem, kao npr alkohol, las benzodiazepini ili opijati.
- Halucinogeni: Oni ne stvaraju fizičku ovisnost, ali ih njihovi efekti na percepciju stvarnosti čine opasnima, npr LSD.
Koristeći ovu klasifikaciju, izbjegavamo upadanje u popularne izraze koji umanjuju ili preuveličavaju opasnost neke supstance. Nadalje, priznaje da sve droge, uključujući legalne, kao što su duhan ili alkohol, imaju značajne učinke na zdravlje.
Uticaj droga na društvo
Konzumacija droga, bilo tvrdih ili mekih, ima ozbiljne posledice u društvu. Na individualnom nivou, to može dovesti do ovisnosti, socijalne izolacije, pravnih problema i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Na kolektivnom nivou, to povećava zdravstvene troškove i potencijalno povećava kriminal povezan sa trgovinom drogom.
S druge strane, legalizam oko mnogih "mekih" droga također igra važnu ulogu u percepciji šire javnosti. U zemljama u kojima su droge poput kanabisa legalne, na primjer, mladi ljudi mogu razviti a pogrešna percepcija o svojim potencijalnim rizicima.
U ovom kontekstu, ključno je usvojiti obrazovni stav, a ne jednostavno označavati supstance kao „dobre“ ili „loše“, prilagođavajući javnozdravstvene politike tako da odražavaju prave efekte svake supstance, a ne samo njen pravni status.
Zato je, osim tvrdih ili mekih klasifikacija, bitno uzeti u obzir odgovornost svakog pojedinca u pogledu konzumacije ovih supstanci i kako to utiče na njihov život i život ljudi oko njih. Politika prevencije i liječenja mora biti prilagođena stvarnim potrebama, a ne zastarjelim percepcijama.
Na kraju, važno je shvatiti da nije bitno da li je droga klasifikovana kao tvrda ili meka, njena sposobnost da stvori zavisnost i uništi živote je stvarna. Neophodno je imati potrebnu podršku za borbu protiv ovih problema iz šire perspektive i ostavljajući iza sebe mitove i konfuziju zasnovanu na pojednostavljenim klasifikacijama.