El umjetničko kino ili umjetničko kino Riječ je o kinematografskoj manifestaciji koju odlikuje kreativna sloboda i estetski pristup autora. Ovaj žanr, za razliku od komercijalni bioskop, ne nastoji postići veliki broj na blagajni ili privući masovnu publiku. Njegov glavni cilj je stvaranje filmova koji izazivaju tradicionalne konvencije kinematografije, nudeći gledaocu jedinstveno iskustvo, koje je često teško interpretirati i fokusirano više na emocionalno ili intelektualno iskustvo nego na čistu strukturiranu naraciju.
Karakteristike umjetničkog kina
Jedna od glavnih karakteristika art kina je da je obično impregnirana lični pečat direktora. Umjetnički kino filmovi duboko su povezani sa kreativnim vizijama režisera, što je jedan od njihovih obilježja. To svaki film čini jedinstvenim i teško ga je svrstati u konvencionalne žanrove. Reditelji ne nastoje da udovolje masama, već svoje ideje izražavaju na dubok način.
- Estetika i simbolika: Art kino naglašava vizualnu i narativnu estetiku, koristeći simbole i metafore koje često zahtijevaju duboku interpretaciju.
- Ograničeni budžeti: Produkciju umjetničkih filmova obično izvode male producentske kuće s ograničenim budžetom.
- Vizuelna i narativna inovacija: Ovi radovi često istražuju složene i nekonvencionalne teme, koristeći kameru i montažu za stvaranje novih načina pričanja priča.
Kratka istorija umjetničkog filma
Poreklo umetničkog filma možemo pratiti do početka 20. veka. U svojim prvim manifestacijama, Kino nije bilo jasno podijeljeno između onoga što danas nazivamo komercijalnim i autorskim kinom.. Direktori vole D.W. Griffith Eksperimentirali su s novim načinima pričanja priča, tražeći veću naraciju i estetsku sofisticiranost. Radi kao Rođenje nacije (1915) ili Netolerancija (1916) postavio je temelje umjetničkom kinu, iako ovi filmovi imaju i karakteristike komercijalnog filma.
Kasnije, 1925. godine, reditelji kao npr Sergei Eisenstein sa svojim filmovima Bojni brod Potemkin y štrajk Počeli su naglašavati važnost montaže kao narativnog i estetskog alata, otvarajući put eksperimentiranju u bioskopu.
Art bioskop u savremeno doba
Art bioskop je vremenom uspio da se održi i prilagodi novim audiovizuelnim trendovima. Tokom decenija nalazimo primere umetničkog filma u više regiona sveta, kao npr Novi talas u Francuskoj ili Italijanski neorealizam, što je dalo poticaj stvaranju osobnijih filmova s manje budžetskih ograničenja.
Posljednjih decenija niz reditelja nastavio je tradiciju umjetničkog filma stvarajući inovativna djela koja su prepoznata na međunarodnim festivalima. Primjer je danski režiser lars von trier, čiji film Antikrist (2009) nije bio cijenjen samo zbog svoje emocionalne i vizuelne složenosti, već i zbog sukoba narativa s konvencijama popularne kinematografije. Još jedan savremeni režiser prepoznat u okviru art kina je David Lynch, čiji filmovi vole Mulholland Drive Oni izazivaju konvencionalne narativne strukture da ponude priče pune simbolizma i vizuelnog nadrealizma.
Art bioskop naspram nezavisnog bioskopa
Važno je pojasniti da, iako art kino i indie filmovi Oni dijele neke karakteristike, poput niskog budžeta ili kreativne slobode, nisu potpuno iste. Nezavisna kinematografija se više odnosi na vrstu produkcije, nije vezana za velike studije, dok se art kino odnosi na pristup radu. Odnosno, nezavisni film može biti komercijalni triler, dok umjetnički film, čak i ako se financira samostalno, može se baviti mnogo više apstraktnim i umjetničkim temama usmjerenim na estetiku, a ne na zabavu.
Dobar primjer ove razlike je Američka nezavisna kinematografija, koja je nastala 50-ih i 60-ih godina sa tzv Novo američko kino, koju predstavljaju direktori kao npr John Cassavetes y Martin Scorsese. Ovi filmovi su uvijek radili izvan velikih studija, ali je zanimljivo primijetiti da, iako neki od njih možda pripadaju žanru umjetničkog filma, mnogi drugi su jednostavno pokušali ponuditi drugačiju viziju mainstream kinematografije bez nužnog žrtvovanja komercijalnosti.
Finansiranje i distribucija u art kinu
Jedna od velikih razlika između umjetničkog i komercijalnog bioskopa je izvor finansiranja. Filmovi umjetničkih kina uglavnom se financiraju iz nezavisnih fondova, vlada ili umjetničkih sponzora, a ne iz velikih budžeta kojima upravljaju komercijalni filmski studiji. Osim toga, obično se distribuiraju na filmskim festivalima, kao što su Cannes ili Sundance Festival, gdje dobijaju priznanja i nagrade neophodne za postizanje veće vidljivosti.
Emblematičan primjer nezavisnog finansiranja je film Shadows de John Cassavetes, koji se uglavnom finansira iz priloga slušalaca radio emisije. Ovaj detalj naglašava kako filmski stvaraoci često pribjegavaju nekonvencionalnim načinima dobivanja sredstava.
- Ograničena distribucija: Filmovi umjetničkih kina često imaju poteškoća da dođu do velikih komercijalnih kina. Umjesto toga, prikazuju se u filmskim klubovima, festivalima i specijalizovanim pozorištima.
- Podrška festivalu: Filmski festivali igraju ključnu ulogu u razotkrivanju umjetničkog filma. Događaji poput Cannesa, Venecije i Berlina često prikazuju arthouse filmove koji inače ne bi doprli do velike publike.
Art kino i društvena kritika
Još jedan zanimljiv aspekt umjetničkog filma je njegova sposobnost stvaranja dubokog socijalna kritika ili filozofska refleksija. Mnogi umjetnički kino filmovi bave se temama koje komercijalna kinematografija smatra tabuom, kao što su otuđenje, egzistencijalizam ili političke i društvene borbe. Ovi filmovi ne traže nužno konačne odgovore, već postavljaju teška pitanja.
Na primjer, režiseri poput Jean-Luc Godard u njegovim filmovima Novi talas Oni su se bavili temama poput politike, egzistencijalizma i urbanog otuđenja kao načina da izazovu preovlađujući pogled na društvo u to vrijeme. U savremenoj kinematografiji, Anurag Kashyap U Indiji je koristio umjetničko kino kako bi se pozabavio pitanjima socijalne nepravde, korupcije i života na marginama urbanog društva.
Budućnost umjetničkog filma
Unatoč izazovima s kojima se susreće umjetničko kino zbog komercijalizacije kinematografije i konkurencije s divovima kao što su Netflix ili Disney, umjetničko kino i dalje ostaje jedna od najvrednijih manifestacija sedme umjetnosti. Kreativna sloboda, sposobnost istraživanja dubokih tema i estetske inovacije osiguravaju da umjetničko kino i dalje privlači publiku koja traži duboko i posebno kinematografsko iskustvo.
S rastom streaming platformi, umjetničko kino sada ima nove mogućnosti distribucije, omogućavajući ovim filmovima da dođu do globalne publike bez oslanjanja na tradicionalne kanale distribucije.
Art kino i dalje je odlična opcija za one koji žele pobjeći od formula konvencionalnog filma i uroniti se u djela koja istražuju granice estetike, naracije i emocija.