Prema najnovijem izvještaju o stanju razvoja širokopojasnog pristupa u svijetu od strane Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), el 67% svjetske populacije ima pristup internetu. Ovo predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine, kada je 2012. godine samo 32,5% svjetske populacije pristupilo internetu.
Najpovezanije zemlje I dalje su oni iz sjeverne Evrope. Ova privilegija se temelji na solidnom razvoju tehnološke infrastrukture i javnih politika usmjerenih na smanjenje digitalnog jaza. Zemlje poput Island, Norveška, Holandija, Švedska, Luksemburg, Danska i Finska ostaju na vrhu s više od 90% stanovništva koje je priključeno na mrežu. Druge evropske zemlje kao npr Njemačka (83%), Ujedinjeno Kraljevstvo (82%) i Francuska (80%) se također izdvaja na svjetskoj rang listi vezanosti. u Aziji, Južna Koreja nastavlja da blista sa 85% svoje populacije povezano, dok Japan Usko prati 80% aktivnih korisnika na webu.
Povezivanje u Latinskoj Americi
Što se tiče Latinske Amerike, Čile Prema podacima ITU-a, predvodi region sa 53,9% stanovništva sa pristupom internetu. Oni ga prate Brasil (45%), Panama (42.7%) i costa rica (42.1%). Iako je rast konstantan, digitalni jaz je još uvijek latentni problem u regiji, posebno u ruralnim područjima gdje je pristup internetu znatno manji.
Digitalni jaz i globalne nejednakosti
Pristup internetu nije ravnomjerno raspoređen u cijelom svijetu. ITU izvještaj to naglašava Afrika To je i dalje kontinent s najmanje povezanih ljudi, u prosjeku 37% u 2023. Ovo zaostajanje drži regiju podalje od mogućnosti koje nudi digitalni svijet, od online obrazovanja do e-trgovine i osnovnih digitalnih zdravstvenih usluga. U zemlje sa niskim prihodima, korisnika interneta ne samo da je manje, već oni koji imaju pristup mreži u prosjeku koriste manje podataka i imaju sporije veze. U ovim zemljama ugovori o fiksnoj i mobilnoj širokopojasnoj mreži koštaju mnogo više u odnosu na lokalne prihode, što produžava digitalnu isključenost.
Infrastrukturne barijere i nedostatak investicija bili su ključni faktori ove nejednakosti. Istovremeno, iu ruralnim područjima iu ranjivim zajednicama u razvijenim zemljama, digitalni jaz također postoji. U urbanim sredinama 81% stanovnika koristi internet, dok u ruralnim područjima taj procenat pada na 50%, prema ITU.
Mobilni širokopojasni pristup i uspon 5G
Kako bi smanjili ove razlike, nekoliko nacija i međunarodnih organizacija su preduzele projekte za dovođenje infrastrukture velike brzine, kao npr. 5G mreža, u više regija. 5G se pojavljuje kao jedna od najperspektivnijih tehnologija za rješavanje rastuće potražnje za podacima i brzinama prijenosa. Prema podacima GSMA-e, očekuje se da će više od 2030% svjetske populacije biti pokriveno 56G do 5. Kina je jedna od nacija pionira u implementaciji ove nove generacije mreža, što je omogućilo povećanu pokrivenost i smanjilo ograničenja starijih tehnologija. Međutim, ostaje izazov osigurati da ova infrastruktura stigne i do ruralnih područja i udaljenih zajednica, prvenstveno u zemljama u razvoju.
Važnost digitalne pismenosti
Pored tehnoloških barijera, postoji i ljudska barijera: nedostatak znanja za efikasno korištenje interneta. ITU napominje da je digitalna nepismenost ključna briga u zemljama u razvoju. Programi obuke digitalnih vještina ostaju neophodni, ne samo za učenje kako koristiti tehnologiju, već i za iskorištavanje iste. Oko 47% zemalja u razvoju ima politike za poboljšanje digitalnih vještina svoje populacije, ali rezultati su i dalje spori. Korisnici koji nemaju vezu obično su starije odrasle osobe, žene u ruralnim zajednicama, osobe sa invaliditetom ili osobe sa niskim primanjima.
Kako povezanost utiče na ekonomski rast?
La Smisleno univerzalno povezivanje je postao ključni cilj za organizacije kao što su UN i međuvladine institucije. Pristup internetu ne samo da poboljšava kvalitet života pružajući nove mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje, već ima i direktan utjecaj na ekonomski rast nacije. Prema riječima generalnog sekretara ITU Doreen Bogdan-Martin, “Povezivanje svih je jedna od najvažnijih misija za održivu budućnost.” Nedavne studije pokazuju da za svakih 10% povećanja penetracije širokopojasnog pristupa, bruto domaći proizvod (BDP) neke zemlje može porasti do 1,5%, posebno u ekonomijama u razvoju koje se sve više oslanjaju na digitalnu trgovinu i razvoj telekomunikacija. U tom smislu, javne politike koje promoviraju tehnološka ulaganja i stvaranje naprednije infrastrukture ključne su za smanjenje jaza između zemalja i osiguravanje da više ljudi ima koristi od digitalne ekonomije. Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je povezanost vitalna za održavanje aktivnih ekonomija, promovirajući rad na daljinu i učenje na daljinu. Kako napredujemo u narednim decenijama, potražnja za internet uslugama će nastaviti da raste, postavljajući nove izazove da se osigura da svi na planeti imaju pristup internetu. To uključuje ne samo širenje širokopojasne infrastrukture, već i razvoj novih tehnologija, kao npr Wi-Fi 7 y el Uživo, koji obećavaju revoluciju u brzini i dostupnosti povezivanja. Na kraju krajeva, napredak ka pravičnoj globalnoj povezanosti je proces koji je u toku, i iako je napredak evidentan, još je dug put prije nego što svi stanovnici planete mogu uživati u prednostima povezanog svijeta.