Svijet je bio naseljen različitim drevne kulture i civilizacije koji su ostavili kulturno, arhitektonsko i naučno naslijeđe koje nas i danas iznenađuje. Dva najimpresivnija i transcendentalno u svetskoj istoriji sin la Aztečka kultura I to Egipatska kultura.
U nastavku ćemo detaljno istražiti svaki od njih, od njihovog porijekla do njihovih najznačajnijih kulturnih doprinosa, i kako njihova nasljeđa i danas utiču.
Aztec Culture
La Aztečka kultura Razvio se uglavnom na teritoriji koju danas poznajemo México, oko 14. veka. Bili su civilizacija velike vojne, administrativne i kulturne vještine, koja ne samo da je dominirala njihovim neposrednim okruženjem, već je uspjela uspostaviti ogromno i moćno carstvo.
El Aztečko carstvo Širio se iz središta Meksičke doline u druge regije koje su danas dio Gvatemale, Hondurasa, El Salvadora i većeg dijela Mezoamerike. Iz svoje vojne i administrativne baze u Tenochtitlan, glavnog grada, Asteci su uspjeli održati kontrolu nad ogromnom raznolikošću naroda kroz saveze, tribute i redovite vojne kampanje.
Njihov društveni sistem bio je centralizovan u hijerarhijskoj strukturi koja se zasnivala na calpulli, društvena jedinica slična ayllu inca. On calpulli Ona je upravljala resursima, zemljom i organizirala vjerski i obrazovni život svojih članova. Nadalje, the Asteci su bili stručnjaci za poljoprivredu, koristeći napredne sisteme za navodnjavanje i nasipe kako bi se povećala proizvodnja kukuruza, tikvica, pasulja i čilija.
Religija i žrtve
Jedan od najkarakterističnijih aspekata astečkog društva bila je njegova religija politeistički. Obožavanje bogova kao Huitzilopochtli, bog rata, i Quetzalcoatl, bog vjetra i mudrosti, bio je duboko isprepleten s njihovim svakodnevnim životom. Svaki ciklus od Aztečki kalendarpoznat kao tonalpohualli, obilježen je brojnim festivalima i ritualima, od kojih su neki uključivali prinošenje ljudskih žrtava kako bi se osigurao kontinuitet univerzuma i plodnost.
Ljudsko žrtvovanje, daleko od besmislenog varvarskog čina, bilo je duboko ukorijenjeno u astečkoj kosmologiji, koja je vjerovala da ljudska krv hrani bogove i održava ravnotežu prirode. Žrtvovane su se uglavnom u hramovima, kao što su Templo gradonačelnika u Tenochtitlanu, gdje su ratni zarobljenici prinošeni bogovima kroz posebne rituale.
Napredak u astronomiji i matematici
Jedan od najvećih doprinosa Asteka bio je njihov razvoj u astronomiji i matematici. Na osnovu posmatranja zvijezda, razvili su a solarni kalendar koji je imao 365 dana, dijeleći ih na 18 mjeseci od 20 dana plus dodatni period od 5 dana. Ovaj kalendar se nije koristio samo u vjerske svrhe, već je i usmjeravao poljoprivredu i političke aktivnosti ljudi.
Za razliku od drugih kultura, Asteci su takođe imali složen sistem numerisanja zasnovan na višekratnicima od 20, što im je omogućilo da vode tačne evidencije o dankama, stanovništvu i resursima putem kodeksa napravljenih od amatl papira. Njihova numeracija pomogla je i u izgradnji njihovih spomenika i piramida koje i danas iznenađuju svojom simetrijom i savršenstvom.
Egyptian Culture
La Egipatska kultura procvjetala u sjeveroistočnoj Africi, širom dolina Nila. Njegova istorija obuhvata više od tri milenijuma, a poznat je po svojim kolosalnim spomenicima, kao što su Piramide u Gizi y el Hram Karnak, i za njegov značajan doprinos pisanju, medicini, matematici i inženjerstvu. Egipćani su razvili agrarnu kulturu pod snažnim uticajem godišnjih poplava Nila, što im je omogućilo da postanu jedna od najstabilnijih i najdugotrajnijih civilizacija u istoriji.
Egipatska civilizacija zavisila je od centralizovane strukture vlasti koju je predvodio Faraon, koji se smatrao inkarnacijom božanstva na Zemlji. Preko ove centralne figure, Egipćani su uspeli da ujedine svoje napore u velikim arhitektonskim projektima i naučnim dostignućima. On Faraon On nije bio samo guverner, već i najviši svećenik, dajući mu apsolutnu vlast nad svim aspektima egipatskog života.
monumentalne arhitekture
Drevni Egipat je poznat širom sveta po svom monumentalne arhitekture, čiji je vrh Piramide u Gizi, izgrađene kao grobnice za smještaj tijela faraona i na taj način im osiguran život u zagrobnom životu. Izgradnja ovih piramida predstavljala je tehnički izazov bez presedana, a Egipćani su koristili napredne inženjerske tehnike da bi podigli ove kolosalne strukture.
Još jedan izvanredan primjer egipatske arhitekture je Hram Karnak u Luksoru, koji je sagrađen u čast boga Amona. Osim impresivne veličine, hram je poznat po svojim divovskim stupovima bogato ukrašenim hijeroglifima i reljefima koji govore o podvizima faraona.
hijeroglifsko pisanje
Jedno od najvažnijih dostignuća egipatske kulture bio je razvoj hijeroglifsko pisanje, sofisticirani sistem pisanja koji se koristio za bilježenje istorijskih događaja, zakona i vjerskih aspekata. On papirus, napravljen od biljke koja je rasla na obalama Nila, bila je prva potpora na kojoj su pisari pisali službene i vjerske dokumente.
Hijeroglifsko pisanje je takođe bilo ključno u stvaranju Knjiga mrtvih, set papirusa koji je vodio duše preminulih na njihovom putovanju u zagrobni život. Ovaj tekst je uključivao čarolije i magične formule koje su pomogle pokojnicima da savladaju opasnosti podzemnog svijeta i dosegnu vječnost s bogovima.
Medicina i nauka
Egipćani su se takođe istakli na polju Medicina, ističući se kao jedan od prvih gradova koji je sistematizovao medicinsko znanje, koje je uključivalo sve, od hirurgije do biljnih tretmana. Medicinski papirusi, kao što je čuveni Ebersov papirus, sadrže detaljne formule za dijagnozu i liječenje različitih bolesti, od kojih su se mnoge koristile stoljećima.
Što se tiče inženjeringa, Egipćani su razvili napredne tehnike za navodnjavanje i upravljanje vodom, izgradnju brana i kanala koji su im omogućili da kontrolišu poplave Nila i maksimiziraju poljoprivrednu proizvodnju.
Obje kulture, astečka i egipatska, ostavile su nam ogromno naslijeđe u različitim područjima znanja i ljudskog stvaralaštva, koje nastavlja utjecati čak i na moderna društva.