Danas ćemo pričati o vrste šala. Šale su suštinski dio popularne kulture širom svijeta. Kroz humor se možemo povezati, razbiti jezičke i kulturne barijere i podijeliti trenutak radosti. Ovo su kratke priče čije cilj je izazvati smeh o onome ko ga sluša ili čita i baziraju se na različitim humorističnim tehnikama, od igre riječima do ironije ili satire.
Za početak, moramo zapamtiti da nisu svi vicevi isti. Ovisno o sadržaju, tonu i ciljanoj publici, vicevi se klasificiraju na različite načine. U nastavku ćemo istražiti glavne vrste šala, neke primjere i njihov kulturni utjecaj.
White Jokes
Jedna od najuniverzalnijih i najprihvaćenijih vrsta šala su white jokes. Oni su bezopasni, pogodni za svu publiku, uključujući i djecu. Obično se zasnivaju na jednostavnim igrama riječi ili komičnim situacijama bez pribjegavanja osjetljivim ili vulgarnim temama. Idealne su za dijeljenje na porodičnim okupljanjima ili događajima na kojima prevladavaju ljudi različite dobi ili osjetljivosti.
Primjer bijele šale bi bio: „Zašto ptice ne koriste Facebook? Jer oni već imaju Twitter.” Ova vrsta šale zasnovana je na igri riječi koja, iako jednostavna, djeluje zahvaljujući svojoj nevinosti i pristupačnosti.
Još jedan klasičan primjer je sljedeći: „Dijete izlazi pod tuš nakon kupanja, ali njegova majka shvati da nije oprala glavu. Na pitanje zašto to nije uradio, odgovara: 'Na šamponu je pisalo da je za suhu kosu, a ja sam je već imao mokru'.” Ova vrsta šale igra se doslovnom interpretacijom koju djeca obično daju stvarima, dodajući svjež i naivan štih.
Black Jokes
S druge strane, crne šale Oni čine veoma različitu kategoriju. Ove šale obično karakterizira njihov sadržaj okrutan ili sarkastičan, fokusirajući se na teme koje se smatraju tabuom kao što su smrt, invaliditet, rasizam ili bolesti. Iako za neke mogu biti zabavne, vrlo su kontroverzne i, u mnogim prilikama, mogu biti uvredljive ako nemate pravu publiku.
Primjer je: “Svaki put kada gubavac mahne rukom u znak pozdrava, on također seče nokte.” Ova vrsta šale poigrava se apsurdnošću i grotesknošću određenih situacija, izazivajući neugodan smeh.
Važno je napomenuti da crna šala ne odražava nužno viziju ili uvjerenja osobe koja je priča. Jednostavno nastoji razbiti društvena očekivanja i iznenaditi slušaoca. Međutim, bitno je biti oprezan kada pričate viceve ove prirode, jer oni mogu uvrijediti određene ljude ili grupe ako se njihova osjetljivost ne uzme u obzir.
Zelene ili crvene šale
Konačno, tu su crvene ili zelene šale, također poznat kao začinjene šale. Oni se fokusiraju na humor koji se odnosi na seksualne teme i stoga nisu prikladni za maloljetnike. Obično se pričaju među odraslima i obično pribjegavaju insinuacijama ili dvostrukim značenjima kako bi se nasmijali.
Na primjer, sljedeći vic spada u ovu kategoriju: „Koja je razlika između seksa i masturbiranja? "Da u prvom od ovih upoznaš ljude." Iako ova vrsta humora ponekad može biti smiješna, važno je imati na umu da neće svi gledaoci smatrati da je prikladan ili smiješan.
Drugi primjer bi bio: „Šta je najlakša stvar na svijetu? Penis, jer se može podići čak i razmišljanjem.” Ove vrste šala obično su pune dvostrukih značenja i sugestivnih situacija.
Double Entender Jokes
Šale sa dvostrukim značenjem zaslužuju posebnu kategoriju. Razlikuju se od prljavih šala jer njihova duhovitost leži u tome igra riječi što se može tumačiti na dva načina. One nemaju uvijek seksualnu konotaciju, ali mnogo puta imaju, što stvara kontrast između izraza “nevin” i njegove prave interpretacije.
Klasičan primjer: „Rekli su mi da sam zanimljiv čovjek... Zato što su svi uvijek bili zainteresovani!“ Ove vrste šala se poigravaju dvosmislenošću riječi, što dovodi do dva različita tumačenja.
Šale o stereotipima
Uobičajena kategorija u svijetu humora je šale o stereotipima. One su zasnovane na generalizacijama o ljudima, nacionalnostima ili profesijama. Iako su često bezopasni, kada se bave rasnim, kulturnim ili rodnim pitanjima mogu se smatrati uvredljivim i održavaju predrasude.
Uključuju se i vicevi poput: „Znate li kako lepi počini samoubistvo? Penje se na stolicu i objesi se stojeći”, misleći na stereotip o navodno nespretnoj osobi. Iako ova vrsta humora ima dugu istoriju, danas mnogi ljudi ne pozdravljaju održavanje ovih stereotipa.
Povijesni vicevi i njihova evolucija u kulturi
Jedna od važnih tačaka koje treba razjasniti je da se humor, uključujući šale, izuzetno razvijao tokom godina. Prvi zapis o šalama nalazi se u grčkom djelu Philogelos, antologija od 265 viceva iz XNUMX. stoljeća nove ere
U rimskoj kulturi šale su također imale važnu ulogu, posebno u vojnim logorima. Korištenje humora bilo je uobičajeno, a postoje zapisi o šalama upućenim čak i javnim ličnostima kao što je Julije Cezar.
S vremenom se humor prilagođavao društvenim i političkim okolnostima svake epohe. U renesansi su se, na primjer, izdvajali zbornici, zbirke duhovitih anegdota koje bi se mogle smatrati pretečama savremenih knjiga šala.
U 19. veku apsurdni humor (gluposti) počinje da postaje popularan u Engleskoj, a mnoge aktuelne šale prate ovu strukturu, koja se poigrava sa jasno nelogičnim situacijama.
Šala iz psihologije i sociologije
Postoje mnoge teorije o tome zašto su nam šale smiješne. Freud, u svom radu Šala i njen odnos sa nesvjesnim, to sugeriše Šale su način da se oslobode potisnute tenzije i koji omogućavaju da se sadržaji iz nesvesnog pojave na prikriven način, bez prosuđivanja koje bismo imali u drugim okolnostima.
Drugi istraživači, poput Marvina Minskyja, sugeriraju da humor, posebno šale, omogućavaju ljudima da nauče apsurd, razumiju situacije iz novog ugla. Edward de Bono, sa svoje strane, kaže da šale razbijaju krute misaone obrasce, izazivajući smeh kao odgovor.
Humor ima i društvenu funkciju. Pomaže nam da ojačamo veze, ublažimo napete situacije i čak može biti sredstvo za kritiku ili isticanje nepravde. Međutim, neprikladna upotreba humora može imati suprotan učinak i izazvati svađe, napetost ili ogorčenost.
Kroz istoriju, šale su bile konstanta u društvenim životima ljudi. Od nevinih bijelih viceva do najmračnijih i najzačinjenijih, humor odražava naše običaje, strahove i tabue. Iako nisu sve vrste viceva prikladne za bilo koju publiku, istina je da dobar vic, ispričan u pravo vrijeme, ima moć da zbliži ljude i stvori zajedničke trenutke radosti.