Zabavne činjenice o svjetskoj populaciji Ima ih mnogo i oni pomažu da se bolje razumije globalizirani svijet u kojem živimo. Demografija se brzo promijenila posljednjih godina, a razumijevanjem ovih promjena možemo imati bolju perspektivu o sadašnjosti i budućnosti naše planete.
Počnimo s spominjanjem stanovništva koje je najviše pogođeno stranica. Postoje alarmantne brojke o HIV-u u svijetu. Populacija između 16 i 24 godine predstavlja 78% registrovanih slučajeva, što znači da su mladi najugroženiji na ovu bolest. Ako govorimo o geografskoj distribuciji, 70% zaraženih živi u Africi, što je zabrinjavajuća statistika koja izgleda da je u porastu. Ovaj kontinent je epicentar epidemije.
Još jedno alarmantno pitanje u pogledu zdravlja i životne sredine je da više od 80% svjetske populacije udiše zagađujuće čestice. U nekim jako zagađenim područjima, ove čestice su toliko male da mogu proći kroz pluća i dospjeti u krvotok, uzrokujući ozbiljne zdravstvene probleme. Prema studiji koju je provela NASA, najugroženije regije nalaze se između Afrike i Azije, u koridoru koji se proteže od pustinje Sahare do Kine. S druge strane, Evropa i Amerika su područja koja su najmanje pogođena zagađenjem zraka.
Klimatske promjene i ženska populacija
Malo poznat aspekt je da je ženska populacija posebno ranjiva globalno zagrevanje. Najviše su pogođene siromašne žene u zemljama u razvoju, koje u velikoj mjeri zavise od poljoprivrede za egzistenciju. Ove žene ne samo da se suočavaju sa problemima vezanim za njihov rad na terenu, već i sa nedostatkom resursa i slabom mobilnošću da izbjegnu prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama. Njihova ranjivost je alarmantna, jer su oni najmanje odgovorni za ovu pojavu, ali oni koji najviše pate od njenih posljedica.
Mladost, ključ za budućnost svjetske demografije
Nikada prije nije bilo toliko mladih ljudi na svijetu.Prema podacima Ujedinjenih naroda, u svijetu živi oko 1.800 milijardi mladih između 10 i 24 godine, što je najveći broj u ljudskoj istoriji. Većina ovih mladih ljudi živi u zemljama u razvoju, gdje se suočavaju s izazovima kao što su siromaštvo, nedostatak obrazovanja i diskriminacija.
Ako se pravilno ulože u svoje obrazovanje i pruže prilike za posao, ovi mladi ljudi mogu biti stubovi transformacije i napretka u svojim zajednicama. Međutim, ako se ovi problemi ne riješe, oni možda neće dostići svoj puni potencijal, nastavljajući cikluse siromaštva i nejednakosti.
Majčinstvo i mortalitet u Africi
Žene u subsaharskoj Africi suočavaju se s visokim rizikom kada zatrudne. Stope smrtnosti majki su uporedive sa onima u Engleskoj u 100.000. veku, kada je nedostatak adekvatnih zdravstvenih uslova odneo živote mnogih žena tokom trudnoće ili porođaja. Trenutno u ovoj regiji, na svakih 510 porođaja, 800 žena umre od komplikacija vezanih za majčinstvo. Globalno, oko XNUMX žena umire svaki dan od ovog uzroka.
Uprkos preventivnim akcijama i poboljšanim zdravstvenim sistemima, stvarnost u afričkim područjima ostaje izuzetno ozbiljna, sa ograničenim pristupom adekvatnim medicinskim uslugama. Ove smrti bi se mogle spriječiti većim pristupom planiranju porodice i adekvatnom medicinskom njegom.
Migracija i urbanizacija: svijet u neprekidnom kretanju
Još jedna važna činjenica o svjetskoj populaciji je da nikada prije nije migriralo toliko ljudi. U 2013. godini, otprilike 232 miliona ljudi prešlo je granice kako bi potražilo bolje prilike ili izbjeglo sukob. Ova brojka nastavlja da raste, budući da je 2000. godine bilo samo 175 miliona međunarodnih migranata. Glavni trendovi su migracije u Sjedinjene Države, Evropu i bogate zemlje Perzijskog zaljeva, iako se javlja i fenomen poznat kao migracija jug-jug, odnosno između zemalja u razvoju.
S druge strane, više od polovine svjetske populacije živi u urbanim područjima. Urbanizacija sa sobom nosi mogućnosti i izazove, kao što je pristup osnovnim uslugama, ali i stvaranje većih nejednakosti, kao što je proliferacija neformalnih naselja i nedostatak adekvatnog stanovanja.
Očekivanja rasta: stanovništvo budućnosti
Rast svjetske populacije ne prestaje. UN procjenjuju da bi se do kraja 7.000. stoljeća broj stanovnika mogao kretati između 17.000 milijardi u najnižem scenariju, do 2.5 milijardi ako stope fertiliteta ostanu stabilne. Trenutno je globalna stopa fertiliteta 1.6 djece po ženi, ali bi mogla opasti ako se nastave napori da se promovišu manje porodice. U nekim regijama, poput Evrope, stopa fertiliteta je čak niža: XNUMX djece po ženi.
Rast stanovništva nije ujednačen. Dakle, Afrika je kontinent koji najviše raste, a očekuje se da će se njeno stanovništvo udvostručiti do 2050. Naprotiv, u Evropi se očekuje budući pad stanovništva, zbog niske stope fertiliteta i starenja stanovništva. Godine 2019. 20.8% evropske populacije imalo je 65 godina ili više, što je brojka koja nastavlja rasti i predstavlja velike izazove za penzione i zdravstvene sisteme.
Indija: najnaseljenija zemlja na svijetu
Indija će 2023. godine nadmašiti Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu, sa više od 1.425 miliona stanovnika. Ovaj ubrzani rast predstavlja značajne izazove za pristup resursima, obrazovanju i zapošljavanju. Sa svoje strane, Kina je počela da doživljava usporavanje rasta stanovništva, a projekcije sugerišu da će njena populacija opadati krajem XNUMX. veka.
Podaci o svjetskoj populaciji daju nam jasnu viziju ogromnih nejednakosti koje još uvijek postoje, ali i izazova i prilika koje predstavljaju fenomeni kao što su urbanizacija, klimatske promjene, migracije i mladi u nastajanju kao ključ za budućnost. Uz odgovarajuću politiku i pravedniju raspodjelu resursa, moguće je garantirati pravedniju budućnost za sve stanovnike planete.